Smijemo se humoru koji nas opušta ili situaciji s kojom se možemo identificirati. Smijemo se greškama koje se mogu dogoditi svima nama. Ponekad se smijemo kako bismo prikrili nervozu i opustili se. Nekada to radimo jer želimo izgledati simpatično.
Znanstvenici tvrde kako se glasnim smijehom, 10-15 minuta dnevno, ovisno o tjelesnoj težini može potrošiti između 10 i 40 kalorija, koliko ima u jednoj kockici čokolade. Za one koji se redovito smiju, to je dva kilograma godišnje.
Kada se smijemo aktivno radi dijafragma, trbušni mišići i mišići lica, a nekada i mišići ruku, nogu i leđa. Smijeh stimulira metabolizam.
Nakon smijeha dolazi do smanjenja razine kortizona i adrenalina, hormona koji rastu za vrijeme stresa i sa sobom nose rast krvnog tlaka, poremećaje metabolizma i začepljenje arterija. Smijeh povećava stvaranje limfocita koji uništavaju stanice tumora.
Dokazano je kako su lijeva i desna strana mozga mnogo bolje koordinirane kod osoba koje imaju razvijen smisao za humor i često se smiju. Pozitivne emocije potiču i jačaju imunološki sustav.
Postoje i vjerovanja kako ljudi koji se češće smiju, duže i žive. U svakom slučaju, osmjeh ne košta ništa onoga koji ga daje, a pruža utjehu i čini sretnim onoga kome je namjenjen.
Psiholozi tvrde kako se muškarci radije smiju dobrim komedijama, a žene anegdotama iz svakodnevnog života.
kortizon |
adrenalin |
stres |
smijeh |