Vitiligo nije česta bolest, a najčešće se javlja između 10 i 30 godine života. Često je udružen s drugim bolestima (dijabetes, bolesti štitne žlijezde, anemija...)
U 30% slučajeva bolest je nasljedna. Pretpostavlja se da dolazi do razaranja melanocita iz još neutvrđenih razloga. Kao mogući faktori za nastanak vitiliga se pominju opekotine od sunca, traume i stres.
Vitiligo se manifestira jasno ograničenim bijelim mrljama različitih veličina, većinom u obliku kruga na koži.
Promjene su najčešće na koži iznad prstiju, laktova, koljena, oko očiju, nosa, usta, spolnih organa te pupka i pazuha. Ne tako često mogu biti zahvaćene i sluznice (oralna i genitalna) kao i dlake. Na rubovima promjena mogu postojati hiperpigmentacije.
Dijagnoza vitiliga se postavlja na osnovu kliničke slike, a potvrđuje patohistološkim nalazom (nakon biopsije).
Najdjelotvornijim terapijama su se pokazale: fototerapija, terapija kortikosteroidima, presađivanje epidermisa kirurškim putem i depigmentacija preostalih pigmentnih dijelova kod vrlo proširenih kožnih promjena.
Važno je napomenuti kako pri izlaganju suncu lako mogu nastati opekotine, praćene svrabom i žarenjem, pa treba koristiti preparate za zaštitu od sunca, s velikim zaštitnim faktorom.
Tijek i prognoza vitiliga su nepredvidivi. Moguća je spontana, ali nepotpuna regresija.
koža |
vitiligo |
stres |
depigmentacija |
trauma |
dijabetes |
fototerapija |
hiperpigmentacija |
melanocit |