Gripa (Influenca)

Gripa (Influenca)

Bolest često počinje osjećajem opće slabosti, treskavicom, vrtoglavicom i jakom glavoboljom. Nakon toga pacijent osjeća bolove u mišićima, zglobovima i kostima i jak umor.

UVOD

Gripa (influenca) je virusna bolest, koja se manifestira visokom tjelesnom temperaturom i bronhitisom, s mogućim razvojem pulmonalnih bakterijskih komplikacija. Bolest se javlja tijekom cijele godine, ali najčešće u jesen i zimu.

Specifični agens gripe je virus koji se klasificira u tri grupe, koje se dijele u podtipove.
Tip A je najčešće odgovoran za epidemije koje zahvaćaju cijeli svijet. Tip B izaziva ograničene epidemije, a tip C ima najmanju vrijednost. Karakteristike virusa gripe se stalno mijenjaju i to zadnjih godina sve češće. Tako svake zime dolazi do nove epidemije gripe, koja ima novi podtip virusa.


OČITOVANJE

Bolest često počinje osjećajem opće slabosti, treskavicom, vrtoglavicom i jakom glavoboljom. Nakon toga pacijent osjeća bolove u mišićima, zglobovima i kostima i jak umor, a potom nastupa povišena tjelesna temperatura. U narednih par dana moguće je i povraćanje, mučnina, nedostatak teka, te sve lošije opće stanje. Ždrijelo je jako crveno, a osjećaj peckanja zahvaća i grkljan i dušnik. Glas pacijenta je promukao, kašalj je suh, dolazi do sekrecije iz nosa i bolova u prsima.

Takvo stanje pacijenta može potrajati i do tjedan dana, a nakon toga dolazi do postupnog oporavka. Pacijent prestaje povraćati, glavobolje i bolovi u mišićima i kostima nestaju, a temperatura se spušta. U narednom periodu ostaju osjećaji umora, iscrpljenosti i opće slabosti i kašalj, ali sada popraćen s katarom. S vremenom prestaju i ti simptomi gripe i pacijent se osjeća potpuno oporavljeno. Međutim, bitno je naglastiti da u slučaju lakše prehlade pacijent ima i mnogo lakše simptome, te vrlo često prebrodi bolest bez ležanja u krevetu. Nažalost, postoje i teži oblici gripe, koji sa sobom donose i teže simptome, koji mogu uzrokovati i teže komplikacije, kao što su: perikarditis, miokarditis i akutna pneumonija.


DIJAGNOZA I TERAPIJA

Dijagnoza se lako postavlja na temelju pregleda i razgovora sa bolesnikom, te po potrebi viroloških pretraga, odnosno izolacijom virusa iz ispirka grla i nalazom protutijela u krvi.
Osnove terapije su odmor, lagana dijeta, uz uporabu tekućina za grgljanje i inhalaciju, te unos vitamina C. Po potrebi se mogu rabiti i lijekovi za snižavanje tjelesne temperature, te analgetici za smanjenje bolova. Ako je prisutan i suhi kašalj, potrebno je uzimati lijekove koji smanjuju nadražaj na kašalj, te omogućavaju lakše iskašljavanje. Antibiotici se rabe samo ako ih je prepisao liječnik, jer postoji i dodatna bakterijska infekcija. Tjekom oporavka, radi izbjegavanja komplikacija i mogućih recidiva, pacijentima se preporučuje duži odmor i vraćanje na svakodnevne aktivnosti, tek nakon potpunog oporavka.


PREVENCIJA

Gripa je bolest koja nas može zahvatiti uvijek i na svakom mjestu, jer se širi putem kapljica, koje se u zrak izbacuju kašljanjem i kihanjem. Zato je potrebno u vrijeme epidemija gripe izbjegavati zatvorene prostore u kojima se nalazi puno ljudi, dovoljno se zaštititi od hladnoće, hraniti se zdravo, izbjegavati nagle temperaturne skokove i često zračiti prostorije u kojima boravimo. Sve to su mjere opreza, koje nas mogu zaštiti od virusa, ali jedina prava prevencija od gripe je cijepljenje cjepivom.



influenca | vitamin C | virusi | glavobolja | analgetici | epidemija | vitamin | kašalj | antibiotici | virus | povraćanje | gripa | vitamini | cjepivo | antibiotik |

Anketa
Da li volite ljeto?
Moje zdravlje ©2016 Sva prava pridržana