Leukemija

Leukemija najčešće zahvaća djecu od 3 do 5 godina i odrasle od 50 do 70 godina starosti. Kod djece se u većini slučajeva javlja akutna leukemija, dok su kod starijih osoba češće kronične leukemije.

UZROCI

Leukemija je maligna bolest krvnog sustava. Najčešći uzrok leukemije su ionizirajuća zračenja. Bolest se češće javlja kod bijele rase, nego kod crne, a kod azijatske rase je gotovo nepoznata, pa se može zaključiti kako bolest ovisi o rasnim, genetskim i ambijentalnim faktorima. Leukemija najčešće zahvaća djecu od 3 do 5 godina i odrasle osobe od 50 do 70 godina života, iako se može javiti i u svim drugim životnim dobima. Kod djece se u većini slučajeva javlja akutna leukemija, dok su kod starijih osoba češće pojave kronične leukemije. Bolest češće pogađa muškarce nego žene. Bolest se gotovo uvijek javlja kod osoba koje su izložene djelovanju benzola, tijekom dužeg vremenskog razdoblja.


AKUTNA LEUKEMIJA

Početni simptomi akutne leukemije su: sklonost krvarenjima (osobito krvarenju desni i krvarenju iz nosa), pojava sitnih crvenkastih točkica po tijelu, iznenadne vrućice, suhe i ispucale usne i pojava hemoragijskih vezikula  u ustima. Vremenom dolazi i do pojave anemije, koja uzrokuje vrtoglavice, dispneju i asteniju. Pregledom se utvrđuje povećanje slezene, jetre i limfnih čvorova.

Ako se kod pacijenta pojavljuju neki od navedenih simptoma liječnik ga upućuje na hitne laboratorijske pretrage krvi. Periferna krv pacijenta u slučaju leukemije može biti normalna, ali je potrebno uraditi i pretrage koštane srži i limfnih čvorova. Postoji više tipova akutne leukemije, koji se uspostavljaju cito-morfološkim pretragama, a to ima utjecaj i na terapiju.
Hematološkim nalazima se utvrđuje prisutnost atipičnih stanica u krvi ili srži, te moguće promjene broja leukocita.

Tijek i prognoza akutne leukemije ovise o mnogo faktora, a neki od njih su: starosna dob pacijenta, stadij bolesti i hematološke karakteristike.
Danas postoji veliki izbor lijekova za terapiju leukemije, a moguće je i korištenje više lijekova u isto vrijeme, koji uništavaju leukemijske stanice u tijelu pacijenta. U liječenju se često koriste kortikosteroidi, ali se u liječenju najčešće pristupa kemoterapijama, koje su i najučinkovitije.


KRONIČNA LEUKEMIJA

Klinička slika kod kronične leukemije, ovisi o tome da li je bolest mijeloidnog ili limfatičkog oblika.

Mijeloidna leukemija -  Zahvaća osobe od 30 do 60 godina života i jedini je oblik leukemije koji je češći kod žena, nego kod muškaraca. Početak bolesti je spor i često neprimjetan i tek slučajnim pretragama se otkriva prisutnost bolesti. Kod ovog oblika leukemije karakteristično je značajno povećanje slezene. Česte su i pojave bolova, težine i napetosti u trbuhu. Vremenom dolazi i do anemije koja uzrokuje vrtoglavice, dispneju i asteniju.

Što se tiče hematološke slike znakovita je prisutnost nezrelih elemenata granulocitne serije u cirkulaciji, s morfološkim atipijama i medularnom hiperplazijom i povećanjem mijeloidnih elemenata. Broj bijelih krvnih zrnaca varira, ali je najčešće visok. Na početku bolesti povećava se broj megakariocita tendira, koje se tijekom razvoja bolesti smanjuje, a u naprednim fazama pada ispod normalnih vrijednosti.
Napredovanjem bolesti anemija i povećanje slezene (splenomegalija) se povećavaju, a opće stanje pacijenta slabi.

Terapija se temelji na zračenju slezene ili uzimanju posebnih kemijskih tvari, ali postoje brojni lijekovi koji se rabe u liječenju ovog oblika leukemije.
Prognoze ovise o stadiju u kome je bolest dijagnosticirana, razvoju bolesti i liječenju. Nažalost pacijenti koji se ne liječe adekvatno i na vrijeme mogu očekivati loše prognoze.

Limfatična leukemija – I kod ovog oblika leukemije simptomi su često neprimijećeni, a zahvaća osobe starije od 40 godina. Klinička slika je obilježena povećanjem limfnih čvorova i slezene, infektivnim komplikacijama, smanjenjem gamaglobulina u krvi, te neutropenijom. Hematološkim pretragama se utvrđuje porast limfocita u koštanoj srži, a česte su i anemije i trombocitopenija na perferiji.

Tijek ovog oblika leukemije ovisi o tome da li je  malignog ili benignog tipa. Maligni tip karakterizira progresivno povećanje slezene i limfnih čvorova, vrućica, anemija, trombocitopenija i loše opće i hematološko stanje pacijenta, dok se kod benignog tipa javlja umjereno povećanje limfnih čvorova i slezene, a opće i hematološko stanje pacijenta je najčešće dobro, osim u slučajevima leukocitoze i limfocitoze.
I ovi oblici bolesti se liječe zračenjem ili terapijom lijekovima.



leukocitoza | anemija | astenija | benzol | splenomegalija | jetra | akutna leukemija | slezena | mijeloidna leukemija | limfociti | leukemija | dispneja | krvarenje | krv | trombocitopenija | limfatična leukemija | vrućica | leukociti | krvni sustav | kortikosteroidi | limfni čvorovi | kemoterapija | limfocitoza | vrtoglavice | kronična leukemija |

Anketa
Da li volite ljeto?