Mitralna stenoza

U blagim oblicima stenoze simptomi su gotovo neprimjetni, dok se kod težih oblika javlja dispneja, umor i jaka isrpljenost mišića, koji otežavaju i ograničavaju tjelesne aktivnosti.

UVOD

To je najčešća srčana mana, uzrokovana lezijom mitralnog zaliska. Mitralna stenoza je u većini slučajeva povezana s mitralnom insuficijencijom, a samo u rijetkim slučajevima su uočene čiste stenoze. Čiste stenoze su češće kod žena nego kod muškaraca, dok se kod prisutnosti insuficijencije taj odnos mijenja i tada je bolest češća kod muškaraca.
Uzrok bolesti je reumatska groznica, a period latencije može biti dug i 20-ak godina.

OČITOVANJE

Ovisno o stadiju bolesti i intenzitetu stenoze različiti su i simptomi. U blagim oblicima stenoze simptomi su gotovo neprimjetni, dok se kod težih oblika javlja dispneja, umor i jaka isrpljenost mišića, koji otežavaju i ograničavaju tjelesne aktivnosti. Kod nekih pacijenata su moguće i noćne dispneje, te akutni plućni edemi.
Još jedan čest simptom bolesti je hemoptiza, koja je ponekad čak i jako obilna. U određenom broju slučajeva se javlja i prekordijalna bol, a mogući su i slučajevi disfagije. Ipak, važan i vrlo čest simptom je prekordijalna palpitacija.
Pri pregledu pacijenta se mogu uočiti i periferne cijanoze (prsti, uši, nos, jagodice), što stvara karakterističnu sliku „facies mitralica“.


DIJAGNOZA

Fonokardiogramom se lokalizira i potvrđuje šum na vršku srca, dok je UZV (ultrazvuk) srca temeljna pretraga kojom se dijagnosticira ova bolest. Radi sigurnije dijagnoze koriste se i još neke pretrage kao što je elektrokardiogram i rendgenogram prsnog koša. U svakom slučaju je u dijagnosticiranju bolesti neophodno uključiti i detaljnu anamnezu pacijenta.


TERAPIJA

Liječenje pacijenta ovisi o fazi i obliku mitralne stenoze. Kod blažih oblika, gdje nema jakih simptoma bolesti, dovoljno za liječenje je da se pacijent pridržava preporuka liječnika, a to su: izbjegavanje napora, stresa i teških poslova, miran i umjeren život i prehrana, umjerena klima i izbjegavanje alkohola i duhana. Potrebno je i povremeno uraditi pretrage kako bi se bolest držala pod kontrolom i kako bi se na vrijeme uočila i najmanja moguća pogoršanja.
Kod pacijenata koji imaju malo teže oblike bolesti, potrebno je uz sve mjere opreza navedene za pacijente sa najblažim oblikom bolesti, uvesti i medikamentnu terapiju u koju se uključuju kardiokinetici i diletatori koronarnih žila.

Kod težih oblika bolesti pristupa se kirurškoj terapiji koja se sastoji od komisurotomije (ona se izvodi kod lakših deformacija) i zamjenjivanja zaliska umjetnim protezama (kada je nemoguće izvesti komisurotomiju).
Kirurškom tretmanu se ne pristupa u slučajevima prisutnosti bakterijskog endokarditisa i reumatskog procesa.


KOMPLIKACIJE

Moguće komplikacije mitralne stenoze su: embolije, angina pectoris i fibrilacija natrija, bakterijski endokarditis i oštećenja pluća.



fonokardiogram | dispneja | rendgenogram | facies mitralica | hemoptiza | UZV | komisurotomija | disfagija | zalisci | mitralna stenoza | bakterijski endokarditis | plućni edem | ultrazvuk | stenoza | mitralna insuficijencija | kardiokinetici |

Anketa
Da li volite ljeto?
Moje zdravlje ©2016 Sva prava pridržana