Multipla skleroza

Multipla skleroza je najčešća bolest živčanog sustava, koja sporo napreduje, a karakteriziraju je nakupine plakova, koje nastaju zbog gubitka mijelina u mozgu i moždini kralježnice.

UVOD

Multipla skleroza je najčešća bolest živčanog sustava, koja sporo napreduje, a karakteriziraju je nakupine plakova, koje nastaju zbog gubitka mijelina u mozgu i moždini kralježnice, što dovodi do povremene pojave neuroloških simptoma.
Uzrok bolesti je nepoznat, ali je primjetna nasljedna sklonost bolesti i povezanost s virusnim infekcijama.
Bolest se javlja kod osoba starosne dobi od 20 do 40 godina, a najčešća pojava je uočena kod osoba starih oko 30 godina. Bolest je češća kod žena nego kod muškaraca, a istraživanjima je uočeno da od ove bolesti u Europi najčešće obolijevaju ljudi u skandinavskim zemljama.


OČITOVANJE

Bolest počinje neurološkim simptomima i znakovima, kao što su slabost i nespretnost ekstremiteta. Poremećaji pokreta najčešće zahvaćaju ruke i noge, a pacijenti se često žale na umor i bolove, osobito u nogama. Kako bolest napreduje dolazi do blaže paralize nogu, što pacijentu ograničava pokrete.

Česte su pojave djelomične sljepoće, bolova u oku i diplopije, koju uzrokuje slabost mišića oka. Pacijenti se žale i na lako umaranje, slabost, vrtoglavice i probleme sa kontroliranjem urina.
Moguće su i pojave povišene tjelesne temperature, te različitih psihičkih promjena (nagle promjene raspoloženja, apatija, depresija…). Vrlo su česte pojave tremora, koji je primjetan tijekom pokušaja pacijenta da pokrene ruke ili noge, a pogoršavaju ga jake emocije, dok opuštanje i mirovanje djeluju pozitivno na poboljšavanje simptoma.

Kod težih slučajeva česte su i pojave smetnji govora, koje se odlikuju drhtavim govorom (uzrokuje ga tremor glasnica), sporim izgovaranjem riječi i izgovaranjem u slogovima ili naglim i nerazumljivim govorom.
Bolest može početi s više navedenih, tipičnih simptoma, ali postoje i slučajevi kada pacijenti imaju samo jedan ili dva simptoma, koji bi mogli ukazati na bolest, što otežava dijagnosticiranje bolesti.


DIJAGNOZA I LIJEČENJE

Kako bi se dijagnosticirala bolest potrebno je kao prvo, uzeti u obzir kliničku sliku pacijenta, što u većini slučajeva može pomoći liječniku da posumnja kako pacijent boluje od multiple skleroze. Nakon toga, za donošenje konačne dijagnoze, potrebno je da pacijent uradi i dodatne pretrage. Najčešće pretrage na koje liječnici upućuju pacijente i koje uvelike olakšavaju dijagnosticiranje bolesti su CT (kompjutorska tomografija) i MRI (magnetska rezonanca).

U liječenju se najčešće koriste kortikosteroidi, koji olakšavaju simptome napada kod pacijenta, ali dugotrajna terapija kortikosteroidima može dovesti do drugih komplikacija i utjecati na razvoj drugih bolesti. U nekim slučajevima, osobito kod nemogućnosti liječenja kortikosteroidima,  pacijenti se liječe i beta-interferonom ili gamaglobulinom.

U svakom slučaju uz medikamentnu terapiju neophodna je i fizikalna terapija, koja vođena pod stručnim vodstvom, može dovesti do znatnog poboljšanja stanja pacijenta.



noge | tremor | MRI | ruke | magnetska rezonanca | kompjutorska tomografija | mozak | kralježnica | beta-interferon | diplopija | gamaglobulin | multipla skleroza | plakovi | paraliza | vrtoglavica | apatija | mijelin | kortikosteroidi | CT | depresija |

Komentirajte članak
Naslov
Komentar
Prepišite kod CaptchaImage
Sva polja za unos su obvezna.
Komentari
  • Neregistrirani korisnik  •  četvrtak, 16.04.'15 | 13:28

    multipla skleroza

    Uz pravilnu prehranu i vježbanje, može im se pomoći putem tehnologije. Poseban uređaj koji sluša glas korisnika te prati njegove naredbe može ih znatno olakšati život. Dovoljna je jedna glasovna naredba kako bi za svog korisnika otvorio vrata, upalio ili ugasio svjetlo, klimu, televiziju, teletext, promijenio kanal, birao željeni telefonski broj te mnogo više. {a href="http://www.eglas.hr/korisnici/multipla-skleroza/"}Multipla skleroza{/a}

Anketa
Da li volite ljeto?