Multipla skleroza

Multipla skleroza je najčešća bolest živčanog sustava, koja sporo napreduje, a karakteriziraju je nakupine plakova, koje nastaju zbog gubitka mijelina u mozgu i moždini kralježnice.

UVOD

Multipla skleroza je najčešća bolest živčanog sustava, koja sporo napreduje, a karakteriziraju je nakupine plakova, koje nastaju zbog gubitka mijelina u mozgu i moždini kralježnice, što dovodi do povremene pojave neuroloških simptoma.
Uzrok bolesti je nepoznat, ali je primjetna nasljedna sklonost bolesti i povezanost s virusnim infekcijama.
Bolest se javlja kod osoba starosne dobi od 20 do 40 godina, a najčešća pojava je uočena kod osoba starih oko 30 godina. Bolest je češća kod žena nego kod muškaraca, a istraživanjima je uočeno da od ove bolesti u Europi najčešće obolijevaju ljudi u skandinavskim zemljama.


OČITOVANJE

Bolest počinje neurološkim simptomima i znakovima, kao što su slabost i nespretnost ekstremiteta. Poremećaji pokreta najčešće zahvaćaju ruke i noge, a pacijenti se često žale na umor i bolove, osobito u nogama. Kako bolest napreduje dolazi do blaže paralize nogu, što pacijentu ograničava pokrete.

Česte su pojave djelomične sljepoće, bolova u oku i diplopije, koju uzrokuje slabost mišića oka. Pacijenti se žale i na lako umaranje, slabost, vrtoglavice i probleme sa kontroliranjem urina.
Moguće su i pojave povišene tjelesne temperature, te različitih psihičkih promjena (nagle promjene raspoloženja, apatija, depresija…). Vrlo su česte pojave tremora, koji je primjetan tijekom pokušaja pacijenta da pokrene ruke ili noge, a pogoršavaju ga jake emocije, dok opuštanje i mirovanje djeluju pozitivno na poboljšavanje simptoma.

Kod težih slučajeva česte su i pojave smetnji govora, koje se odlikuju drhtavim govorom (uzrokuje ga tremor glasnica), sporim izgovaranjem riječi i izgovaranjem u slogovima ili naglim i nerazumljivim govorom.
Bolest može početi s više navedenih, tipičnih simptoma, ali postoje i slučajevi kada pacijenti imaju samo jedan ili dva simptoma, koji bi mogli ukazati na bolest, što otežava dijagnosticiranje bolesti.


DIJAGNOZA I LIJEČENJE

Kako bi se dijagnosticirala bolest potrebno je kao prvo, uzeti u obzir kliničku sliku pacijenta, što u većini slučajeva može pomoći liječniku da posumnja kako pacijent boluje od multiple skleroze. Nakon toga, za donošenje konačne dijagnoze, potrebno je da pacijent uradi i dodatne pretrage. Najčešće pretrage na koje liječnici upućuju pacijente i koje uvelike olakšavaju dijagnosticiranje bolesti su CT (kompjutorska tomografija) i MRI (magnetska rezonanca).

U liječenju se najčešće koriste kortikosteroidi, koji olakšavaju simptome napada kod pacijenta, ali dugotrajna terapija kortikosteroidima može dovesti do drugih komplikacija i utjecati na razvoj drugih bolesti. U nekim slučajevima, osobito kod nemogućnosti liječenja kortikosteroidima,  pacijenti se liječe i beta-interferonom ili gamaglobulinom.

U svakom slučaju uz medikamentnu terapiju neophodna je i fizikalna terapija, koja vođena pod stručnim vodstvom, može dovesti do znatnog poboljšanja stanja pacijenta.



diplopija | apatija | kortikosteroidi | vrtoglavica | magnetska rezonanca | multipla skleroza | kralježnica | mijelin | ruke | CT | kompjutorska tomografija | gamaglobulin | mozak | tremor | MRI | paraliza | beta-interferon | noge | depresija | plakovi |

Komentirajte članak
Naslov
Komentar
Prepišite kod CaptchaImage
Sva polja za unos su obvezna.
Komentari
Anketa
Da li volite ljeto?