Upala pluća (pneumonija)

Upala pluća (pneumonija)

Kod svih oboljelih je prisutan jak kašalj, otežano disanje (dispneja) i osjećaj nedostatka zraka u plućima. Kašalj je u početku suh, a vremenom se javlja i iskašljaj.

UVOD

Upala pluća je najčešća bolest dišnog sustava, a uzrokuju je bakterije, virusi i gljivice, ali bolest može nastati i inhalacijom različitih štetnih čestica.
Najčešći uzročnici bolest su: Pneumococcus, Haemophilus influenzae, Mycoplasma pneumoniae i Chlamydia pneumoniae. Najčešći period pojave epidemije pneumonije je jesen, a takve epidemije znaju trajati i tijekom cijele zime.
Od ove bolesti najčešće oblijevaju osobe starije od 65 godina, jer im je imunitet često oslabljen, a kod tih osoba su često i prisutne neke druge kronične bolesti, pa je oporavak i liječenje kod tih osoba težak, a u nekim slučajevima je bolest nažalost neizlječiva i smrtonosna.
Rizična grupa su i mala djeca, te osobe koje imaju narušen obrambeni sustav, zbog različitih bolesti od kojih već boluju (AIDS, bolesti pluća i srca).


OČITOVANJE

Opći simptomi pneumonije su: treskavica, znojenje, gubitak apetita, glavobolja i bol u mišićima i zglobovima. Ovisno o uzročniku pneumonije, bolest se može razvijati progresivno (1-2 dana) ili kroz duži vremenski period (10-20 dana).
Kod svih oboljelih je prisutan jak kašalj, otežano disanje (dispneja) i osjećaj nedostatka zraka u plućima. Kašalj je u početku suh, a vremenom se javlja i iskašljaj, koji daljnjim razvojem bolesti postaje gust, obilan i gnojav. Primjetna je i česta pojava herpesa na usnama.
Tjelesna temperatura raste do velikih vrijednosti, a treskavica i znojenje se pojačavaju, kao i svi ostali opći simptomi.


DIJAGNOZA

Bolest se mora dijagnosticirati s velikim oprezom jer postoji mogućnost zamjene s prehladom ili influencom. Neophodno je također i bolest dijagnosticirati na vrijeme, kako bi se izbjegle moguće komplikacije i kako bi se započelo s terapijom što prije.
Liječnik dijagnozu donosi na osnovu anamneze, kliničke slike, pregleda pacijenta, rendgenskog snimka srca i pluća i laboratorijskih pretraga.
Prilikom pregleda i slušanjem pluća stetoskopom, liječnik može uočiti karakterističan šum, koji ga često upućuje na dijagnozu upale pluća. Laboratorijskim pretragama se utvrđuje ubrzana sedimentacija i povećan broj leukocita u krvi. Nalazom uzorka iskašljaja se mogu otkriti uzročnici bolesti i na taj način se može pristupiti adekvatnoj terapiji.


LIJEČENJE

Liječenje ovisi o uzročniku bolesti, pa se tako bakterijske pneumonije liječe antibioticima i to najčešće pencilinom, osim ako pacijent iz nekih razloga ne može uzimati pencilin. Preporučuje se i vitaminska terapija, uzimanje dovoljnih količina tekućine, adekvatna prehrana i odmaranje, a za snižavanje tjelesne temperature propisuju se antipiretici.

Virusne pneumonije se ne mogu liječiti antibioticima, pa je neophodna terapija antivirusnim lijekovima. A iste terapijske mjere važe i za ove pacijente, kao i za oboljele od bakterijskih pneumonija.

U slučaju da je uzročnik bolesti Mycoplasma pneumoniae, pacijenti se liječe antibioticima, uz antipiretike, analgetike i lijekove za ublažavanje kašlja.



Mycoplasma pneumoniae | imunitet | pluća | upala pluća | Chlamydia pneumoniae | antipiretici | pencilin | antibiotici | Haemophilus influenzae | antibiotik | kašalj | bakterije | glavobolja | virus | sedimentacija | Pneumococcus | virusi | pneumonija | gljivice | analgetici | bakterija | dispneja | leukociti |

Anketa
Da li volite ljeto?