UVOD
Hripavac (Pertussis) je infektivna, akutna, zarazna bolest, koju uzrokuje bakterija Bordetella pertussis, a karakteriziraju je jaki napadaji kašlja s iskašljajem. Jedini rezervoar bakterija je čovjek, a bolest se prenosi kapljičnim putem, direktnim kontaktom oboljele i zdrave osobe. Djeca u ranoj i predškolskoj dobi najčešće obolijevaju od hripavca, ali su moguće pojave bolesti i u školskoj dobi djeteta. Postoje čak slučajevi pojave bolesti i kod osoba koje su cijepljene.
KLINIČKA SLIKA
Period inkubacije traje od 7 do 15 dana nakon kontakta sa zaraženom osobom i zaraze, a nakon toga se pojavljuju i simptomi bolesti.
Bolest ima tri krakteristična stadija i to su:
Kataralni - Karakterizira ga upala gornjih dišnih putova, blago povišena tjelesna temperatura i kašalj, koji nakon par dan postaje sve intenzivniji i osobito je izražen noću. Ovaj stadij traje od 7 do 15 dana.
Paroksizmalni - Manifestira se jakim napadajima kašlja, koji uzrokuju jako loše stanje pacijenta s kašljem bez udisaja, cijanotičnim licem, otvorenim ustima, izbačenim jezikom i suznim i izbočenim očima. Taj napadaj najviše liči na gušenje, ali nakon napadaja se pacijent umiruje, udahne i najčešće povrati. Nakon takvog napadaja pacijent se osjeća umorno i iscrpljeno i treba mu vremena za oporavak i povratak u normalno stanje. Napadaji su češći noću, a mogu ih inicirati i uzbuđenje ili plač kod djece.
Napadaji su iz dana u dan sve rjeđi i rjeđi, dok pacijent ne pređe u slijedeći stadij bolesti. Ovaj period traje od 15 do 45 dana.
Osim karakterističnih napadaja kašlja u ovom stadiju su prisutni i drugi simptomi, kao što je facies pertussica i epistaksa.
Rekonvalescentni - U ovom stadiju napadaji kašlja se smanjuju, a vremenom i potpuno prestaju. Opće stanje pacijenta se poboljšava i kroz 15 do 30 dana dolazi do potpunog oporavka i ozdravljenja.
KOMPLIKACIJE
Najčešće komplikacije hripavca su bakterijske i virusne infekcije. Česte su i respiratorne komplikacije u vidu bronhopneumonija, a moguće su i druge vrste komplikacija kao što su prolaps rektuma ili anusa, encefalitis, pareza, paraliza ili konvulzija.
DIJAGNOZA I LIJEČENJE
Dijagnoza se postavlja na osnovu anamneze, kliničke slike, laboratorijskih pretraga i rendgena pluća.
Pacijentima se daju antibiotici, koji se moraju davati u većim dozama i u periodu od najmanje 14 dana, kako ne bi došlo do komplikacija i recidiva. Kod nekih pacijenta se uključuje i liječenje kortikosteroidima, iako uz veliki oprez. U terapiju se uključuju i sedativi i B-blokatori. U težim slučajevima je potrebno čak uraditi i intubaciju i umjetnu ventilaciju.
prolaps |
kašalj |
rendgen |
konvulzija |
facies pertussica |
gušenje |
intubacija |
bronhopneumonija |
bakterije |
cijepljenje |
antibiotici |
epistaksa |
paraliza |
antibiotik |
Bordetella pertussis |
kortikosteroidi |
Pertussis |
bakterija |
B-blokatori |
pareza |
hripavac |