Depresija

Depresija je bolest središnjeg živčanog sustava, do koje dovodi niz fizioloških i živčanih čimbenika.

UVOD

Depresija je niz psihofizičkih stanja koji se očituju poremećajima raspoloženja, a tu su i popratne pojave kao što je osjećaj iscrpljenosti, umora, nesanice i poremećaj u prehrani.
Možemo primijetiti kako se često događa ljudima oko nas da kažu kako su u depresiji, ali to je na sreću samo prolazni pad raspoloženja, jer ljudima koji imaju simptome prave depresije je potrebna stručna pomoć.
Depresija dva puta češće pogađa žene nego muškarce, ali činjenica je i da muškarci rjeđe traže pomoć liječnika kada primijete simptome depresije, pa tako možda postoji i veći broj oboljelih muškaraca.


UZROCI

Depresija je bolest središnjeg živčanog sustava, do koje dovodi niz fizioloških i živčanih čimbenika. Najčešći uzročnici ove bolesti su: stres, alkohol, neke vrste lijekova, narkotici, nepravilna prehrana i manjak tjelesne aktivnosti.
Određeni broj osoba imaju urođenu, genetsku predispoziciju za obolijevanje od depresije. Kod tih osoba je dovoljan i manji utjecaj nekih od navedenih uzročnika kako bi se pojavili prvi simptomi bolesti.
Uzrok depresije može biti i umanjena aktivnost određenih moždanih hormona u neurotransmiterima. Njih neuroni rabe za međusobnu komunikaciju. Neki od neurotransimetara, kao što su: serotonin, noradrenalin i dopamin imaju prirodnu antidepresivnu funkciju, koju ne mogu provoditi ako se njihova razina u mozgu smanji.
Još jedan važan uzročnik depresije je i prekomjerno lučenje stresnih hormona, poput kortizola i CRH-a, a poznato je kako većina oboljelih od depresije ima povećanu razinu kortizola, koji remeti kemiju mozga i uništava moždane stanice.


OČITOVANJE

Simptomi depresije mogu biti različiti od bolesnika do bolesnika, a također mogu ovisiti i o jačini bolesti. Ipak postoji niz simptoma koji mogu ukazati na depresiju.

Najčešći simptomi su:

prevelika potreba za snom ili nesanica
povećan ili smanjen apetit
bezvoljnost
iscrpljenost
umor
osjećaj bezvrijednosti i bespomoćnosti
izražen pesimizam
otežana koncentracija i pamćenje
turobno raspoloženje i želja za smrću
osamljenost
potištenost
iznenadni i bezrazložni napadaji plača
stalna bezrazložna zabrinutost i strah
razdražljivost
pretjerana osjetljivost


PREVENCIJA

Osobe kod kojih je izražena genetska predispozicija za obolijevanje od depresije trebaju osobito obratiti pozornost na prevenciju ove bolesti. Trebaju izbjegavati svaki suvišni stres, pokušati kontrolirati svoje osjećaje i ne dozvoliti da ih neke neplanirane i nepogodne životne situacije izbace iz svakodnevnog ritma i utječu na njihovo zdravlje. Također trebaju izbjegavati boravak u prostorijama u kojima nema dovoljno svjetlosti, moraju se pravilno hraniti i baviti umjerenom tjelesnom aktivnošću, te izbjegavati alkohol, narkotike i nepotrebne lijekove.


LIJEČENJE

Najčešći način liječenja depresije je terapija antidepresivima, koji, ako se pacijent pridržava uputa liječnika, u kratkom roku mogu dovesti do poboljšanja stanja kod pacijenta.
U svakom slučaju jako je bitno da obitelj ili prijatelji obrate pozornost i uoče moguću pojavu bolesti kod bliskih osoba, te da inzistiraju na liječničkoj pomoći. Problem najčešće nastaje kada oboljela osoba odbija otići liječniku, govoreći kako joj nije ništa, kako će to proći za par dana i kako je sramota ići liječniku za tako nešto. U tom trenutku osobe bliske oboljelom trebaju pokušati na fin i miran način mu objasniti kako treba ipak otići liječniku, koji će mu sigurno pomoći i kako to nije sramota, te da će oni biti uz njega u svakom trenutku.
Prilikom pregleda važno je iskreno razgovarati sa liječnikom i ukazati mu na sve simptome bolesti.

Depresija se često liječi i psihoterapijom, a osobito se preporučuje kada je tek započeta terapija antidepresivima, jer antidepresivi ne djeluju odmah, nego treba proći određeno vrijeme prije nego se primijeti poboljšanje kod pacijenta. U tom periodu psihoterapija može puno pomoći pacijentu. Iako se psihoterapija u nekim slučajevima odvija i kao samostalna terapija, jer se pacijentu ne daje terapija antidepresivima.
U liječenju depresije pokazali su se učinkovitima i neki postupci kao što je terapija elektrošokovima (ECT). Ova terapija se provodi samo kod težih oblika depresije, obavlja se u bolnici i neškodljiva je.
Postoji još jedan oblik liječenja, a to je svjetlosna terapija, a ona se rabi kod slučajeva zimske depresije, koju uzrokuje manjak svjetlosti.



bezvoljnost | CRH | osamljenost | lijekovi | stres | ECT | neurotransmiteri | antidepresivi | umor | serotonin | narkotici | iscrpljenost | noradrenalin | depresija | pesimizam | dopamin | terapija elektrošokovima | nesanica | psihoterapija | alkohol | bezvrijednost | razdražljivost | kortizol | svjetlosna terapija | mozak |

Anketa
Da li volite ljeto?