Shizofrenija

Najčešći simptomi shizofrenije su umišljanje pacijenata kako netko kontrolira njihovo ponašanje i čita im misli, te da ih netko progoni.

UVOD

Shizofrenija je duševni poremećaj kojeg karakterizira gubitak veze s realnošću, halucinacije, ograničene emocije, pad motivacije i radne i socijalne aktivnosti. Ako se bolest dijagnosticira na vrijeme i započne adekvatno liječenje postoji velika mogućnost  držanja bolesti pod kontrolom, a u nekim slučajevima može doći i do nestanka bolesti. Bolest najčešće zahvaća muškarce između 18 i 25, a žene od 25 do 45 godine života.


SIMPTOMI

Početak bolesti može biti nagao ili se bolest počne javljati postupno, a najčešći simptomi koje mogu uočiti bolesniku bliske osobe su ekscentrično i neuobičajeno ponašanje, povlačenje u sebe i izbjegavanje kontakata sa drugim ljudima.
Simptomi se razlikuju prema jačini i tipu shizofrenije, a možemo ih podijeliti na negativne i pozitivne. Pozitivni simptomi se očituju pojačanjem ili poremećajem normalnih funkcija, dok se negativni simptomi očituju smanjenjem ili gubitkom normalnih funkcija.
Najčešći simptomi shizofrenije su umišljanje pacijenata kako netko kontrolira njihovo ponašanje i čita im misli, te da ih netko progoni.
Česte su i pojave slušnih halucinacija, pa pacijenti često govore kako čuju neke glasove koji im se obraćaju, pa im onda oni odgovaraju na pitanja.
Kod pacijenta oboljelih od shizofrenije često se uočava ritualno ponavljajuće ponašanje ili pokreti i smanjen fond riječi prilikom razgovora.

Shizofrenija se može podijeliti na paranoidnu, dezorganiziranu i katatonu.
Paranoidna shizofrenija se očituje stalnim umišljanjem pacijenta da ga netko progoni i promatra, a uz to su prisutne i halucinacije.
Dezorganizirana shizofrenija očituje se disociranim mišljenjem, čestim grimasama lica, čudnim i nekontroliranim smijehom i drugim manifestacijama čudnog ponašanja i raspoloženja, a halucinacije se javljaju tek povremeno.
Katatonu shizofreniju karakteriziraju ekstremni tjelesni poremećaji, kao što je potpuna nepokretnost i nemogućnosti komuniciranja s pacijentom ili pretjerana motorička aktivnost, koja može ugroziti i pacijenta i njegovu okolicu.
Shizofrenija je kronična duševna bolest, a nakon svakog pogoršanja bolesti, ostaju oštećenja u osobnosti pacijenta.


DIJAGNOZA

Bolest se dijagnosticira na temelju kliničke slike i simptoma bolesti. Vrlo su važne i informacije koje liječnik može dobiti od pacijentove obitelji ili prijatelja. Pregledom i anamnezom pacijenta treba isključiti moguće psihoze nastale zbog uzimanja narkotika, a laboratorijskim pretragama je neophodno isključiti endokrinološke ili neurološke poremećaje koji se mogu manifestirati sličnim simptomima.


PROGNOZA

Prognoza bolesti ovisi o redovitom liječenju i uzimanju terapije. Jedna trećina pacijenata postiže trajno ili značajno poboljšanje. Dobra prognoza je i u slučajevima kasnije pojave bolesti i dobrog funkcioniranja pacijenta prije bolesti.


TERAPIJA

Za uspješno liječenje je vrlo važno vrijeme koje je prošlo od pojave simptoma do početka uzimanja terapije, jer to utječe na brzinu poboljšanja, kvalitetu reagiranja na terapiju i jačinu negativnih simptoma. Za liječenje se rabe psihosocijalna i profesionalna rehabilitacija, psihoterapija i antipsihotici.



shizofrenija | dezorganizirana shizofrenija | antipsihotici | katatona shizofrenija | paranoidna shizofrenija | duševni poremećaj | psihoterapija | halucinacije |

Anketa
Da li volite ljeto?