UZROCI I OČITOVANJE
Bronhiektazije su proširenja bronha, koje se ponekad pojavljuju kao urođene ili već od ranog djetinjstva. Češće se pojavljuju kao stečeni oblici, odnosno kao posljedica nekih drugih bolesti i stanja. Često se javljaju kao posljedica kroničnog bronhitisa i upale bronha. Razne upale bronha slabe rezistenciju i elastičnost bronhalnih stijenki što često dovodi do lakšeg deformiteta.
Čest i uporan kašalj dovodi do povećanja endobronhalnog tlaka, što slabi stjenke bronhija. Zadržavanje sekreta olakšava proširenje bronha, te se na taj način omogućava nastanjivanje bakterija koje često uzrokuju upalu bronhiektazija, a to dovodi do kompromitacije rezistencije bronhalne stijenke.
Bronhiektazije mogu dugo ostati neprimjetne. Jedna od mogućnosti za slučajan pronalazak bolesti u toj fazi je radiološki pregled prsnog koša zbog nekih drugih potreba ili smetnji pacijenta. Prvi simptomi koje pacijent počne primjećivati su otežano disanje, kašalj i jako iskašljavanje, osobito ujutro. U težim oblicima pacijent ima povišenu tjelesnu temperaturu, koja može preći i u vrućicu, opće stanje pacijenta slabi, te se može dešavati da pacijent počne iskašljavati i krv.
DIJAGNOZA
Dijagnoza bronhiektazija koje nisu zahvaćene upalom i koje su ograničeno proširene, može se uspostaviti isključivo radiološki. Kada je upala prisutna, te kada se počnu javljati simptomi kao što su kašalj i obilno iskašljavanje dijagnoza je lakša, a temelji se na analizi karakteristika iskašljaja, te na rendgenskoj slici prsnog koša.
Najbolja i najsigurnija dijagnoza je ipak bronhografija. Pacijentu se ubrizgava rendgenska kontrastna tvar u bronhalno stablo, te se na taj način dobije karakteristična i precizna slika bronhiektazija. Metoda ispitivanja koja se koristi kod težih oblika bolesti je bronhoskopija.
TERAPIJA
Terapija je najčešće kirurška, ako su bronhiektazije lokalizirane na jednom režnju pluća, jer je na taj način omogućeno odstranjivanje. Ako to nije slučaj onda se mora omogućiti poboljšanje izbacivanja bronhalnog sekreta, kako bi se spriječile moguće infekcije. U tom periodu potrebno je mirovanje pacijenta, upotreba antibiotika, ovlaživača i balzama, koji mogu pospješiti drenažu bronhalnih sekreta. Potrebno je i češće raditi bakteriološku pretragu iskašljaja pacijeta, kako bi se lakše odredio antibiotik koji će se davati pacijentu.
otežano disanje |
stjenke bronha |
endobronhalni tlak |
upale bronha |
simptomi |
prsni koš |
sekret |
bronhoskopija |
kašalj |
bronhalno stablo |
bronhiektazije |
bronhografija |