Bronhalna astma

Astmatski napad se najčešće manifestira dispnejom (nedostatkom zraka), jakim kašljem, osjećajem gušenja, jakim znojenjem, a pacijent tada postaje jako uznemiren i blijed.

UZROCI

Astma se najčešće javlja u djetinjstvu (češće kod dječaka, nego kod djevojčica), iako se može javiti javiti i u svakoj životnoj dobi, ali najrjeđe se javlja u kasnijoj životnoj dobi. Bolest se smatra alergijskom, ali je samo trećina slučajeva takva. U većini slučajeva alergijski uzročnici astme su: polen biljaka, dlaka životinje, biljna vlakna, perje ptica i kućna prašina.

Uzrok astme je često i infekcija dišnih putova, kojoj su uzrok razne bakterije i virusi.
Određene vrste lijekova također mogu uzrokovati akutni napad bronhalne astme.
Bronhalna astma sama po sebi nije nasljedna bolest, ali je zato nasljedna sklonost toj bolesti, tako ako u obitelji ima bolesnika s astmom, postoji velika mogućnost da i mlađi članovi te obitelji imaju nasljednu sklonost toj bolesti.

Kod određenog broja pacijenata uzročnik može biti i emotivna napetost i jak stres.
Postoje dva oblika astme, a to su: ekstrinzički (kada su uzročnici bolesti agensi van organizma) i intrinzički oblik (kada su čimbenici interni, kao npr. infekcije).

OČITOVANJE

Napadu astme najčešće prethode: otežano disanje, pritisak u prsnom košu, kihanje, gubitak njuha, uznemirenost, nesanica i depresija.
Astmatski napad se najčešće manifestira dispnejom (nedostatkom zraka), jakim kašljem, osjećajem gušenja, jakim znojenjem, a pacijent tada postaje jako uznemiren i blijed.
Takav napad može trajati od par minuta, pa do nekoliko sati i pacijentu je tada potrebna pomoć. Kraj napada je često obilježen lučenjem veće količine urina svijetle boje.

Nakon astmatskog napada pacijent se polako vraća u normalno stanje, tako što se izgled pacijenta poboljšava, pacijent može disati normalno, nestaje napetost mišića, omogućeno je normalno iskašljavanje, a pacijent najčešće osjeća malaksalost, umor i potrebu za spavanjem. Pacijent tada treba spavati par sati, jer ga san smiruje i okrepljuje. Nakon toga pacijent se može vratiti uobičajenim aktivnostima.

Kod intenzivnijih oblika astme, s učestalim napadima, pacijent je i između napada u lošijem stanju, te skoro konstantno osjeća smetnje pri disanju, fijuk iz prsnog koša, kašalj i svaki fizički napor, pa makar i minimalan mu pogoršava stanje.

DIJAGNOZA

Dijagnoza astme je jednostavna u tipičnim slučajevima, kod kod kojih se javljaju karakteristični napadi astme. Kod atipičnih oblika astme, dijagnoza je puno teža. Neki od tih atipičnih oblika su srčana astma i veliki kašalj.
Postoje brojne metode za dijagnosticiranje astme. Neki od njih su traženje alergena odgovornih za napade astme putem kožnog testa (prick i scratch testovi) i traženje alergena inhalatornim putem (pacijent udiše tvar na koju se sumnja da izaziva astmatski napad).


TERAPIJA

Osnovni ciljevi terapije su uklanjanje svih alergena koji su se dokazali kao uzročnici napada astme kod pacijenta, kontrola napada astme, te omogućavanje što bolje funkcije pluća.
Pacijentima se daju i antibiotici, te injekcije koje pomažu kod procesa desenzibilizacije. Također se preporučuje i psihoterapija, osobito kod djece.



bakterija | virusi | dispneja | scratch testovi | depresija | kihanje | astma | bakterije | polen | nesanica | bronhalna astma | stres | prick testovi | alergijski uzročnici | kašalj |

Anketa
Da li volite ljeto?
Moje zdravlje ©2016 Sva prava pridržana