Vino je alkoholno piće karakterističnog okusa i boje. Dobiva se fermentacijom soka od grožđa, pod utjecajem gljivice Saccharomyces ellpsoideus, u uvjetima bez prisutnosti kisika, pri temperaturi od oko 30° C, uz 25 % šećera.
Ljekovitost i antiseptička svojstva vina bila su poznata još od davnina. Hipokrat je preporučivao posebne vrste vina za liječenje drhtavice i kao diuretik.
Vino sadrži vitamine A, B i C, 13 minerala, šećer, glicerol, proteine i alkohol.
Crno je vino bogatije hranljivim sastojcima nego bijelo, dok bijelo vino ima nešto više riboflavina (vitamina B2). Sadržaj alkohola u većini vina je umjeren, a energetska vrijednost vina je niska, pa tako bijelo vino srednjeg kvaliteta ima 68 kcal u 100 g.
Vino se preporuča tijekom jela, jer svojom kiselinom dostiže razinu kiseline želučanog soka i tako doprinosi boljoj probavi. Alkohol u umjerenim količinama stimulira probavu, rad srca, cirkulaciju i stoga nutricionisti preporučuju vino kao važan dio prehrane.
Pod umjerenom potrošnjom podrazumijeva se 1 čaša vina dnevno.
Na području Mediterana, gdje se crno vino pije razrijeđeno s vodom (bevanda), ukupna smrtnost izazvana kardiovaskularnim bolestima manja je nego na područjima gdje se vina ne konzumiraju.
Upotreba umjerenih količina vina u prehrani znatno umanjuje mogućnost nastanka karcinoma, povoljno djeluje na povećanje dobrog kolesterola (HDL), a smanjuje razinu lošeg kolesterola (LDL), snižava krvni tlak, a u malim količinama smanjuje i mogućnost stvaranja kamenaca.
Postoje određena pravila o tome koje je vino najbolje uz pojedino jelo, pa o tome vodite računa prilikom kupovine. Važna je i temperatura čuvanja vina.
Crvena (crna) vina poslužuju se na temperaturi 18-20°C, bijela vina na 10-12°C, a šampanjac na 5-6°C.
crveno vino |
HDL |
bijelo vino |
vino |
kardiovaskularne bolesti |
LDL |
vitamin B2 |
gljivica Saccharomyces ellpsoideus |
krvni tlak |
vitamin C |
proteini |
vitamin B |
kolesterol |
grožđe |
glicerol |
šampanjac |
crno vino |
vitamin A |
riboflavin |
alkohol |
vina |