Obzirom da je naše doba obilježeno različitim oblicima komunikacije, govor kao sredstvo komunikacije zauzima vrlo važno mjesto. Govorom izražavamo svoje potrebe i želje, emocije, mišljenja i stavove o svijetu koji nas okružuje.
„Govori da te vidim“ rekao je Sokrat čije riječi ukratko objašnjavaju svu važnost govora u svakodnevnom životu i samoaktualizaciji čovjeka, odnosno ispunjenju svih potencijala koje posjedujemo.
Iako se više pažnje poklanja lingvističkoj fazi razvoja govora (počinje progovaranjem prvih riječi), vrlo je bitna i ona predlingvistička faza u kojoj se razvijaju preduvjeti za kasniju verbalnu komunikaciju – neverbalna komunikacija djeteta i odraslih osoba u njegovoj okolini u kojoj dijete postaje aktivni sudionik komunikacije te usvaja osnove govora.
Postoje razne teorije o zakonitostima usvajanja govora i zapravo do danas nije razriješena tajna na koji način djeca uče gramatiku materinjeg jezika i kako uspijevaju ovladati osnovama jezika do treće godine života.
Unatoč mnogim nedoumicama vezanima uz razvoj govora, jedno je neupitno, usvajanje govora, odnosno jezika, interakcijski je proces. Roditelji i odgojitelji neverbalnim i kasnije verbalnim načinom komunikacije ohrabruju dijete, daju mu poticaj za komunikaciju, svojim načinom govora sugeriraju strukturu govornog iskaza. Oni predstavljaju govorni model koji će dijete pratiti tijekom perioda usvajanja govora i jezika.
Promatrajući govorno-jezični status djece predškolske dobi unatrag par godina, uočava se sve veći porast govorno-jezičnih teškoća, bilo da se radi o teškoćama artikulacije, usporenom razvoju govora ili teškoćama vezanim uz uporabu jezika.
Razlog tomu možemo tražiti u ubrzanom tempu života, nedostatku vremena za obitelj, drugačijim zahtjevima koji se stavljaju pred djecu. Iako je razloga mnogo, u konačnici rezultiraju istim – teškoćama u govoru i jeziku.
Praćenjem razvoja govora djeteta, uočavanjem eventualnih nepravilnosti te pravodobnim reagiranjem, omogućit ćete djetetu postizanje zadovoljstva zbog sudjelovanja u komunikacijskom procesu i razvoj svih njegovih potencijala.
Autorica: Ana Marija Tomečak Krilić, prof. logoped
Logopedski centar Logos
Matije Divkovića 3, Zagreb
djeca |
govorno-jezične teškoće |
emocije |
želje |
roditelj |
mišljenje |
Sokrat |
roditelji |
govor |
komunikacija |
jezik |
dijete |