Ankilozantni spondilitis (Morbus Bechterewi)

Ankilozantni spondilitis (Morbus Bechterewi)

Bolest nije česta, a uzrok joj je nepoznat, iako se često navodi kako je je mogući uzrok bolesti nasljedni faktor, osobito ako je udružen s hormonskim faktorima.

UVOD

Ankilozantni spondilitis, poznat i kao reumatoidni spondilitis, je bolest koja najprije pogađa kralježnicu, a u težim oblicima zahvaća i ramena i kukove. Bolest najčešće počinje od sakroilijačnih zglobova, a potom se širi na cijelu kralježnicu. Napredak bolesti je dosta spor, a prate ga razne deformacije kralježnice, kao što su lardoza i kifoza.

S vremenom kralježnica pacijenta poprima oblik polumjera, prema naprijed, čim pacijent poprima karakterističan izgled. Sav taj proces obično traje 10-20 godina i češće zahvaća muškarce, nego žene i to mlađe muškarce od 18 do 30 godina. Bolest nije česta, a uzrok joj je nepoznat, iako se često navodi kako je je mogući uzrok bolesti nasljedni faktor, osobito ako je udružen s hormonskim faktorima. Još jedan uzročnik koji se navodi je trauma kralježnice.

OČITOVANJE

Bolest najčešće počinje križoboljom, koja je najača poslije mirovanja, osobito ujutro, a smanjuje se poslije kretanja. Bol se širi iz donjeg dijela kralježnice, duž jedne ili obje noge. Bol prati i osjećaj ukočenosti.
Napredovanjem bolesti se bol širi i na gornji dio kralježnice, te na rebra, što često rezultira otežanim disanjem, a kralježnica pacijenta poprima kifotično držanje.


DIJAGNOZA

Kod pacijenata oboljelih od ankilozantnog spondilitisa najčešće dolazi do povećanja brzine sedimentacije eritrocita, a dijagnoza  je gotovo sigurna kada se radiološki nađe sakroilitis. U dijagnozi pomaže i podatak o postojanju bolesti u bliskih srodnika, kao i nalaz HLA-B27 antigena.


TERAPIJA

Najbitniji dio terapije čine fizikalne terapije, koje se upotpunjavaju pravilnim držanjem i pravilnim položajima. Pacijentima se preporučuje ležanje na tvrdom madracu, na leđima ili trbuhu, bez jastuka, izbjegavanje svih položaja koji pogoduju savijanju kralježnice, te izbjegavanje nepotrebnog opterećenja kralježnice.

Fizikalne terapije se obavljaju u prisustvu stručnog osoblja. Fizikalnom terapijom se ojačavaju mišići, sprječava daljnje pogoršanje bolesti, kralježnica održava u najboljem mogućem položaju, te poboljšava kapacitet pluća. Povremeno mjerenje visine pacijenta predstavlja dobru metodu za procjenu brzine progresije savijanja kralježnice.
Pacijentima se daju i nesteroidni antireumatici, kako bi smanjili bolove i upalu. Kirurški zahvati se rabe samu u najtežim slučajevima bolesti.



lardoza | kifoza | HLA-B27 | reumatoidni spondilitis | Morbus Bechterewi | kralježnica | sakroilitis | antireumatici | ankilozantni spondilitis |

Anketa
Da li volite ljeto?
Moje zdravlje ©2016 Sva prava pridržana