UVOD
Gastroduodenitisi su upalni oblici (akutni i kronični) sluznice želuca i duodenuma. Bolest je česta, a konstantno je u porastu, zbog velikog broja uzročnika, kao što su suha, masna i nekvalitetna hrana, stres i alkohol.
AKUTNI GASTRODUODENITISI
Najčešći uzrok akutnog gastroduodenitisa je loša probava. Također tu su i: preobilni, teško probavljivi obroci, hladni napici i alkohol. Nakon takvih obroka, želudac se „blokira“, stijenka želuca se nadima i povećava se količina krvi koja protiče kroz nju. Pacijent tada osjeća opću slabost, težinu u području želuca, žeđ, glavobolje, mučnine, te zjevanje i kiselo podrigivanje. Ako pacijent povrati sadržaj, simptomi ubrzo nestaju, a ako ne povrati simptomi ga mogu mučiti dugo, ponekad čak i više dana. Slijedećih dana je potrebno držati laganu dijetu, te ako su simptomi bili izrazito jaki čak dan ili dva ne jesti ništa osim zaslađenog čaja.
Erozivni gastritis je teži oblik akutnih gastroduodenitisa, koji se javlja kao posljedica uzimanja nekih lijekova, kao što je npr. Aspirin. U tom slučaju je neophodno prestati sa uzimanjem lijeka koji uzrokuje simptome akutnog gastroduodenitisa.
KRONIČNI GASTRODUODENITISI
Kronični gastroduodenitis se najčešće javlja kod osoba koje su izložene čestom stresu i emotivnim napetostima. Bolesti pogoduju i nedovoljno žvakanje hrane, gutanje suviše hladnih ili vrućih napitaka, uporaba velike količine začina, loša higijena zuba i alkohol.
Bolesti koje mogu biti uzrok akutnog gastroduodenitisa, osobito kada su udružene sa još nekim od navedenih uzročnika su: bakterijske bolesti crijeva ili žučnog mjehura, dijabetes, hipertiroidizam i giht.
Bolesnik najčešće osjeća simptome kao što su: neugodan okus u ustima, mučnina, povraćanje (najčešće ujutro), osjećaj težine u želucu, zjevanje, podrigivanje, žgaravica, glavobolja, umor, opstipacija, opća slabost i depresija.
LIJEČENJE
Za pristupanje liječenju neophodno je uraditi pretrage i razmotriti simptome koje pacijent navodi. Gastroskopija je najčešća pretragu uz pomoć koje se lako može doći do dijagnoze. Kod slučajeva kroničnih gastritisa dijagnoza se može donijeti i nakon radioloških pretraga. Ipak, najtočnija dijagnoza se dobije nakon mikroskopske pretrage uzorka želučane stanice, koji se uzima tjekom gastroskopije. Važna pretaga je i na Helicobacter pylori.
U svakom slučaju je važno otkriti uzročnike bolesti i eliminirati ih što prije, što će uveliko pomoći pri liječenju. Pacijenti trebaju biti ustrajni i strpljivi, te se pridržavati uputstava svog liječnika. Obroci trebaju biti lagani, manji i češći, a hrana se mora dugo žvakati, treba izbjegavati alkohol, kavu i cigarete.
Kod nekih pacijenata je potrebna i dodatna terapija lijekovima koji neutraliziraju želučanu kiselinu (anacidi), a uslučaju da je pronađena i Helicobacter pylori potrebna je i dodatna terapija antibioticima.
mučnina |
duodenum |
Helicobacter pylori |
gastroduodenitisi |
povraćanje |
anacidi |
gastritis |
žgaravica |
opstipacija |
želudac |
aspirin |
glavobolja |
gastroskopija |