Carski rez

Carski rez

Broj žena koje se odlučuju na carski rez, posljednjih trideset godina je u naglom porastu. Zbog toga mnoge države pokušavaju različitim strategijama stati na put novom trendu.

Godinama je potican prirodni porod, bez previše uplitanja medicine, kao i ideja da je u pitanju jedan normalan čin, koji ne bi trebalo tretirati kao bolest. Danas su se stvari sasvim preokrenule. Simbol ženskog prava na izbor više nije prirodni porod, već upravo carski rez. A glavna rasprava se vodi između onih koji smatraju da je to dobra stvar, i onih koji smatraju da je to zabrinjavajuće, i da žene ne bi trebale same donositi odluku o tome kako će se poroditi.

Broj žena koje se odlučuju na carski rez, posljednjih trideset godina je u naglom porastu. Zbog toga mnoge države pokušavaju različitim strategijama stati na put novom trendu. No, to ne daje uvijek rezultate. Tako se u SAD taj broj udvostručio posljednjih 20 godina. U Australiji, svaka treća žena se porodi carskim rezom, a slično je i u Italiji. Pristalice izbora po pitanju carskog reza zastupaju tezu da je, kao i u svim ostalim sferama reproduktivnog zdravlja, u pitanju žensko tijelo, tako da trudnica ima pravo sama odlučiti o načinu na koji će njena beba da se rodi. A carski rez je upravo ona metoda koja joj pruža manje fizički bolan i traumatičan porod.

Protivnici slobode izbora tvrde da je carski rez izlaganje i rodilje i novorođenčeta nepotrebnom riziku, koga buduće majke često nisu ni svjesne. Iako je carski rez danas postao relativno sigurna intervencija, ne treba zaboraviti da je u pitanju ozbiljna operacija, koja ostavlja ožiljak, zahtjeva anesteziju, i koja može imati komplikacije, kao što su: infekcija, krvarenje, zgrušavanje krvi i oštećenje mokraćnog mjehura.

Naročito se osuđuje stavljanje znaka jednakosti između prirodnog poroda i carskog reza. Na taj način, tvrde protivnici carskog reza, prikriva se prava ozbiljnost medicinske intervencije koja nosi određene rizike, pa se žene bez mnogo razmišljanja odlučuju za nju.

Što su glavni uzroci ovakvog porasta broja carskih rezova posljednjih godina? Najprije, način na koji se doživljava porod, danas se promijenio. On se sve više opaža kao sam po sebi vrlo opasan događaj. Medicina daje ženi određenu sigurnost, a taj osjećaj se povećava sa količinom procedura, aparata i lijekova koji se primjenjuju. Studije su pokazale da žene često biraju carski rez upravo zato što imaju utisak da će na taj način dobiti kvalitetniju medicinsku njegu.

Također, na žene često utječe njihovo ranije neugodno iskustvo, ili iskustvo žena iz njihove okolice. Na odluku o metodi poroda često utječu i njihovi liječnici, osobito oni iz privatne prakse, koji u mnogim situacijama radije biraju carski rez nego prirodni porod. Jednostavno, ukoliko vaginalni porod ne bude išao kako treba, uvijek će biti postavljeno pitanje: "Zašto nije urađen carski rez?". Birajući carski rez, oni se oslobađaju odgovornosti i štite od potencijalne tužbe za nemar ili grešku, koja ih može koštati karijere. Osim toga, carski rez je za liječnika unosniji i štedi mu vrijeme, što su još dvije prednosti u odnosu na prirodni porod.

U Brazilu, koji drži rekord po broju carskih rezova, rašireno je uvjerenje da prirodni, vaginalni porod smanjuje kasniju kvalitetu seksualnog života, kako za ženu, tako i za njenog partnera. A u Kini, planirani carski rez omogućava roditeljima izbor povoljnog datuma rođenja, koji kako se vjeruje, ima utjecaja na budući život djeteta.

Međutim, ono što najviše zabrinjava protivnike slobode izbora, jeste carski rez kao statusni simbol i modni trend, koji odvaja urbane bogate žene od ne toliko sretnih žena iz siromašnih i manje razvijenih sredina. Unaprijed isplaniran carski rez dozvoljava uspješnim ženama da svoje brojne poslovne obaveze na najbolji mogući način usklade sa predstojećim sretnim događajem.



žene | prirodan porod | rodilja | vaginalni porod | žena | carski rez | novorođenče | porod | trudnica |

Komentirajte članak
Naslov
Komentar
Prepišite kod CaptchaImage
Sva polja za unos su obvezna.
Komentari
Anketa
Da li volite ljeto?
Moje zdravlje ©2016 Sva prava pridržana