Angina pectoris

Prvi simptomi se javaljaju najčešće kod pacijenta koji nema nikakvih zdravstvenih poteškoća, za vrijeme lakših aktivnosti, šetnje ili obavljanja nekog posla.

UVOD

Angina pectoris je bolest koja se ispoljava napadajem bola u prsima, u razini srca, a ponekada se bol širi i prema lijevoj ruci, sa osjećajem gušenja, znojenja i bljedilom. Međutim, za nekoliko minuta srce počinje normalno raditi i bol nestaje.


UZROCI

Uzročnici angine pectoris su mnogobrojni i često djeluju u isto vrijeme. Angina pectoris pojavljuje se češće kod muškaraca nego kod žena. Tu su i još neki faktori  kao što je: godine (bolest se najčešće primjećuje između 40 i 50 godina), zanimanje (poslovni ljudi najviše su pogođeni bolešću), pušenje, izraziti napori i stres.
Koronarne arterije koje dovode krv u srce, a samim tim i kisik, koji je neophodan za normalan rad, ne mogu ispuniti svoju funkciju. Nedostatak krvi i kisika u srcu izazivaju angiozne bolove. Postoje tri teorije zašto dolazi do toga.

Prema prvoj teoriji arterije mogu biti sužene, jer su pogođene aterosklerozom, što uzrokuje slab dovod krvi i kisika u srce, a samim tim i angiozne bolove.

Druga teorija kaže kako se koronarne arterije zatvaraju zbog kontrakcija uzrokovanih nekim drugim čimbenicima, što opet dovodi do angine pectoris.
Treća teorija kaže kako je uzrok pretjerana produkcija hormonalnih tvari od strane organizma, a one primoravaju srčana tkiva na potrošnju veće količine kisika.


OČITOVANJE

Prvi simptomi se javaljaju najčešće kod pacijenta koji nema nikakvih zdravstvenih poteškoća, za vrijeme lakših aktivnosti, šetnje ili obavljanja nekog posla. Bol je lokalizirana u područje prsnog koša i širi se prema lijevoj ruci, a istovremeno se javlja znojenje, osjećaj hladnoće i nemogućnost pravljenja bilo kakvih pokreta. Bol najčešće brzo prestaje i ne javlja se u periodu od nekoliko mjeseci, ali se nakon toga javlja ponovo.
 
Ovisno o tome kako se angina manifestira, možemo je podjeliti u više oblika:

Angina pri naporu -  Najčešće se javlja prilikom nekih aktivnosti koje iziskuju jak napor.

Angina zbog hladnoće -  Hladnoća uzrokuje sužavanje koronarnih arterija, što inicira napad.

Angina pri emocijama - Emocije povećavaju potrebu srca za kisikom. Koronarne arterije nemaju sposobnost odgovora ovom zahtjevu, što dovodi do angioznih bolova.

Angina prilikom mirovanja – Napad se ispoljava bez jasnog uzroka.

Angina u snu – Uzrokovana je iznenadnim povećanjem krvnog tlaka i spazmom koronarnih arterija. Napad je manjeg intenziteta nego kod ostalih primjera, ali zato traje duže.


TERAPIJA

Lijek koji je najveća pomoć oboljelima od angine pectoris je Nitroglicerin. On izaziva širenje koronarnih arterija, što dovodi do većeg dotoka krvi i kisika u srce. Tableta Nitroglicerina, otopljena pod jezikom za nekoliko sekundi zaustavlja napad. Koriste se i drugi lijekovi kao što su kalcijski antagonisti i beta-blokatori. Pacijentima se preporučuje suha i umjerena klima i izbjegavanje boravka na velikim nadmorskim visinama.

Kod pacijenata koji ne reagiraju na terapiju lijekovima, pristupa se kirurškoj terapiji stvaranja komunikacije između aorte bogate oksigeniranom krvi i koronarne arterije u području suženja. To se postiže dvjema metodama: indirektnom, Vinebergovim zahvatom i direktnom metodom, by-passom s venom safenom.


PRETRAGE

Angiografija
Elektrokardiografija
Ergometrija
Radioskopija


PREVENCIJA

Izbjegavati puno sjedenja i što više šetati u prirodi i baviti se sportom, održavati idealnu tjelesnu težinu, umjerena prehrana s manje masti, izbjegavati stres, prestanak pušenja, redovite liječničke kontrole.



kisik | radioskopija | angina pectoris | beta-blokatori | elektrokardiografija | srce | by-pass | kalcijski antagonisti | arterije | koronarne arterije | poligrafija | ergometrija | fonokardiografija | Nitroglicerin | angiografija |

Anketa
Da li volite ljeto?