Debljina

Hrana je uzrok, posljedica i odraz našeg zdravlja i životnog stila. Često je izvor zadovoljstva ali i ''lijek'' za frustracije – nezadovoljstva!

Debljina se ne razvija iznenada, već tijekom dužeg razdoblja. Neuravnotežena prehrana uz nedovoljno tjelesne aktivnosti pogoduje razvoju pretilosti. Pretilost danas pokazuje  tendenciju stalnog porasta, poprima epidemijske razmjere, i postaje vodeći problem javnog zdravstva. U SAD-u oko 70 %, a u Europi 50 % muškaraca i 38 % žena ima prekomjernu tjelesnu težinu. Prema nekim podacima, od pretilosti pati svaki 3.muškarac, svaka 4.žena i svako 5.dijete. U Hrvatskoj pretilo je (BMI veći od 25) 72 % muškaraca  i 49 % žena. Rezultati studije koja je obuhvatila 5778 ispitanika pokazuju da je prevalencija pretilosti najveća u Zagrebačkoj, a najmanja u Splitskoj županiji. Direktni i indirektni troškovi liječenja pretilosti predstavljaju veliko opterećenje  u  proračunu  zdravstva.

Paradoksalna je činjenica, da je danas viši životni standard, veća prehrambena svijest i broj ljudi koji se bave sve dostupnijim sportskim aktivnostima. Bolesti se lakše i brže dijagnosticiraju i liječe, veća je dostupnost zdravstvene skrbi i sredstava prevencije bolesti. Veći je broj školovanih ljudi, mediji dostupniji široj populaciji, ali broj debelih gotovo je jednak broju osoba koje pate od gladi!
 
Prekomjerno nakupljanje masti u organizmu kompleksna je kronična bolest, posljedica neravnoteže energetskog prekomjernog unosa i smanjene potrošnje uzrokovane kompleksnim čimbenicima (genetskim, psihološkim, metaboličkim, hormonalnim, socijalnim, kulturološkim i drugim), uz smanjenu tjelesnu aktivnost.
Debljina predstavlja rizični faktor brojnim bolestima i kliničkim komplikacijama i kontributivni je čimbenik u razvoju mnogih bolesti (kardiovaskularne, respiratorne, endokrine, genitourinarne, psihičke, bolesti lokomotornog sustava, a povezuje se i s nekim karcinomima). Smanjuje funkcionalnu i radnu sposobnost, posljedično time kvalitetu života, materijalno blagostanje, skraćuje životni vijek i povećava smrtnost!

Suvremenim stilom života na raspolaganju nam je mnogo hrane, a manje kretanja i sjedeći stil života (automobil, PC). To pogoduje neravnoteži unosa i utroška kalorija. Kada je prekomjerna tjelesna težina veća od 10%, za osobu kažemo da je debela (pretila)! Tijekom života postoje razdoblja veće sklonosti debljanju. Iza 20. godine tjelesna težina raste za 3-4 kg po dekadi (zbog smanjenog BM - bazalnog metabolizma za 1% godišnje).
Liječenjem se može nadzirati, ali se ne može izliječiti, stoga je potreban trajan nadzor i osobni angažman pacijenta uz psihodinamski pristup liječenja obiteljskog liječnika. Gubitak tjelesne težine izuzetno je važan, jer smanjenje od svega 5 do 10% početne težine dovodi do smanjenja kardiovaskularnih rizika (sniženje arterijskog tlaka, smanjene razine LDL i triglicerida, povišene razine HDL), smanjenja glikemije, smanjenja simptoma degenerativnih bolesti zglobova.


Etiologija

Pretilosti je složena i uključuje:

Genetske faktore
Dob
- mladi su mršavi zbog hormona rasta kojeg luči hipofiza. On ima lipolitičko djelovanje, smanjuje količinu pohranjene masti u stanicama i ubrzava izgaranje masti. Njegovo lučenje smanjuje se nakon 30.godine.
Psihološke  faktore - postoje znanstvene studije učestale povezanosti depresije i debljine.
Jatrogene faktore - neki lijekovi imaju nuspojavu – porast tjelesne težine. 
Hormonalne poremećaje - manjak tiroksina, hormonalne promjene u trudnoći nakon koje može biti teže povratiti prijašnju težinu, menopauzalne hormonalne promjene.
Životne navike
Lošu prehranu
- prekomjeran unos masti, ugljikohidrata, preskakanje obroka, obilna večera.

Fiziologija i anatomija čovjeka nije se mijenjala nekoliko tisuća godina, ali se promijenila prehrana i način pribavljanja hrane!!
U doba prvobitne zajednice, hrana se temeljila na biljnim plodovima (koje je trebalo uzgajati, tražiti, brati), ulovljenoj životinji (za kojom je bilo potrebno trčati) - zaključno iziskivalo je pojačanu tjelesnu aktivnost.
Danas ljudi odlaze automobilom u trgovine po ‘“jeftiniju industrijski prerađenu hranu“.
Paradoksalno je da je usprkos porastu standarda hrana prije 300 godina bila zdravija.
Nekada je samo plemstvo jelo bijeli kruh od rafiniranog bijelog brašna i bijeli šećer, dok je crni integralni kruh i prirodni med bio sastav prehrane siromašnih.
Danas je crni kruh paradoksalno skuplji od bijelog. A neke zdrave namirnice izbačene su iz prehrane (npr. heljda).
Nekada se plemstvo bavilo jahanjem kao prijevoznim sredstvom i plesom kao zabavom, a siromašni napornim tjelesnim radom upražnjavali su znatnu tjelesnu aktivnost.
Danas napretkom tehnologije, konji su privilegija izuzetno bogatih, a ples zanemaren ili kod mladih sveden na ‘’njihanje glavom’’. Fizički rad na selu osuvremenjen je tehnologijom, a intelektualni rad potrebuje sjedeći stil života pred računalom.   
Iz navedenih razloga u većini slučajeva dnevne potrebe za kalorijama suvremenog čovjeka   su danas manje.


Kardiovaskularne bolesti

Rizik razvoja koronarne bolesti srca i moždanog udara povećava se u pretilosti. Od kardiovaskularnih i cerebralnih bolesti umire svaki drugi građanin Hrvatske. Debljinu prati hiperlipidemija koja pogoduje razvoju ateroskleroze, otvrdnuću krvnih žila i posljedično povišenju tlaka. Razvija se tzv. "Metabolički sindrom X". Smanjenjem težine za 1 kg snižava sistolički tlak za oko 2,5, a dijastolički za oko 1,7 mm Hg.


Dijabetes

Povećanje opsega struka ukazuje na povećanu količinu visceralne masti i smatra se parametrom procjene rizika za razvoj šećerne bolesti. Žene s povećanim BMI imaju 80% veći rizik od razvoja dijabetesa.


Gastroenterološke bolesti

Kod pretilih ljudi puno češći je GERB (gastroezofagealna refluksna bolest), debljina odiže ošit i remeti funkciju jednjaka. Debljina je jedan od faktora rizika kolelitijaze i pankreatitisa, a povezana je s češćim jetrenim abnormalnostima (steatoze).


Respiratorne bolesti

Mehanički pritisak masnog tkiva abdomena i stjenke prsnog koša dovode do "popustljivosti" dišnog sustava, nesrazmjera ventilacije i perfuzije, smanjenja plućne funkcije s posljedičnom hipoksijom (izraženijom pri ležanju) i zaduhom. Debljina je jedan od "okidača" za razvoj astme kod osoba sa predispozicijom. Makrofagi masnog tkiva produciraju IL-6 i COX-2 koji pokreću kaskadu imunoloških reakcija odgovornih za razvoj imunološke upale.


Endokrinološke bolesti

Signali o prehrambenom statusu organizma dolaze u CNS (centralni nervni sustav) i reguliraju funkciju endokrinih žlijezda. Na sintezu i lučenje hipotalamičkih  hormona koji stimuliraju/inhibiraju lučenje hipofizarnih hormona utječe informacija o količini masnog tkiva - potrebiaičkih ili kataboličkih procesa. Na TSH i tiroksin gladovanje ne utječe, ali gladovanjem pada razina T3, a raste pri velikom unosu hrane. U debelih žena smanjena je ukupna razina testosterona (slobodni je uredan). Debele žene imaju češće neredovite cikluse, policistične jajnike i hirzutizam.


Dermatološke komplikacije

Kod pretilih osoba češće su bakterijske i gljivične infekcije masnih nabora kože, strije, akneiformni dermatitisi, Acanthosis nygricans.


Lokomotorni sustav

Debljinu često prati osteoartritis, lumbosakralni sindrom, cervikobrahijalni sindrom i ravna stopala.


Psihijatrijske bolesti

Nezadovoljstvo svojim izgledom izaziva frustraciju koja često neprimjetno prelazi u bolest, depresiju, jaču bulimiju. S druge strane, mnogi lijekovi – psihofarmaci, nuspojavno povećavaju tjelesnu težinu. Pored nemotiviranosti, bolest prati i nekritičnost osobe.


Karcinomi

Debljina povećava rizik razvoja raka dojke i endometrija, što se povezuje poremećajem metabolizma spolnih hormona (androgena, estrogena i progesterona) koji reguliraju ravnotežu između stanične diferencijacije, proliferacije i apoptoze, a mogu i poticati selektivni rast paraneoplastičnih i neoplastičnih stanica.


Kako si pomoći? - Pitanje suvremenog društva

Oko teme mršavljenja razvila se čitava industrija: prehrambena, književna (izdavanje knjiga, priručnika), modna, farmaceutska, medicina, nadrilječništvo, kozmetologija.
Želje za mršavljenjem su različite (muškarci rjeđe izražavaju želju). Mladi žele izgledati poput svojih manekenski izgladnjelih idola (koje u glavnom završavaju na liječenju anoreksije). Zreliji pokušavaju opsesivno održati tjelesnu težinu mladosti, a stariji žele povratiti mladenački izgled, sve potencirano modnom industrijom i medijski odaslanim porukama, ovako je ''in'' izgledati, a mršavost se postavlja kao estetski ideal. Vrlo mali broj ljudi želi smršaviti zbog zdravlja.
Smršaviti nije lako jer zahtjeva dosljednost i individulanu prilagodbu težini, dobi, spolu, tjelesnoj konstituciji, zdravstvenom stanju, ekonomskim mogućnostima, psihološkim osobinama, karakteru, zanimanju, motivaciji osobe i liječnika. Najveća smetnja postizanju trajne adekvatne regulacije tjelesne težine su psihosocijalni razlozi, nestrpljivost, nerealna očekivanja i nedosljednost. Za gubitak od 1 kg masnog tkiva potrebno je smanjiti unos 7000 kcal. Dnevno smanjenje od 500 kcal, tjedno donosi gubitak 0,5 kg, dakle mjesečno 2 kg.

Masti predstavljaju znatan izvor kalorija uskladištenih u masnom tkivu. Tipičan sastav hrane sadrži više od 45 % masti, iako se preporuča do 30 %, no to ovisi i o podneblju (slavonska hrana kalorijski je bogatija od dalmatinske). Preferira se mediteranska prehrana. Čest uzrok prekomjernog unosa ugljikohidrata je škrob, tjestenina, riža, krumpir.


SAVJETI

  • Češće jedite manje obroke i dugo žvačite zalogaje u opuštenoj atmosferi bez žurbe!
  • Doručkujte kao kralj, ručajte kao građanin, večerajte kao prosjak!
  • Uzimajte dovoljno bjelančevina (ubrzavaju metaboličke procese i onemogućuju gubitak mišićne mase).
  • Ograničite unos masti! Preferirajte ribu, piletinu i puretinu.
  • Ne odričite se totalno hrane s ugljikohidratima (moj savjet), tek uravnotežite unos.
  • Ne kažnjavajte se! Zaslužujete najbolje (uzimajte namirnice koje oslobađaju malo glukoze, kao što je svježe voće).
  • Pijte dnevno 2 litre tekućine, ali i ''slušajte potrebe svog organizma''.
  • Budite tjelesno, duševno i mentalno aktivni! Trajno, a ne povremeno!
  • Regulirajte probavu! Najvažniji životni put je put probave!


Povećajte tjelesne aktivnosti

Izbor aktivnosti prilagodite karakteru, dobi, spolu, financijskim i vremenskim mogućnostima, jer ništa ne smije predstavljati prisilu, već zadovoljstvo, u protivnom pojačava frustraciju i ima kontraproduktivan efekt. Tjelesnu aktivnost potrebno je posebno pojačati nakon 3 tjedna započete dijete, ali i održati kao stalan životni stil.


Dijeta

Postoji veliki broj knjiga i preporuka o dijeti: Fit for Life, Montignacova, Atkinsonova dijeta, Prehrana u Zoni, Mjesečeva dijeta. Sve se svode na smanjen unos kalorija (1000 kcal dnevno), no to je i najmanje uspješna metoda. Svaka niskokalorična dijeta vremenski ograničena do 3 mjeseca završava neuspjehom i u konačnici završava još većim dobivanjem na težini po završetku dijete.
Smršaviti treba postupno. Najidealniji je gubitak od 0,5 do 1 kg tjedno, odnosno od 2 do 4 kg mjesečno! Najveći gubitak je u 1. tjednu dijete, jer tijelo gubi vodu (može i 2-3 kg u 1. tjednu). Svakim slijedećim tjednom počinje otapanje masnih stanica. To je razdoblje u kojem unosimo manje energije, nego što je trošimo tjelesnom aktivnošću. Posljedično tome naš se metabolizam smanjuje, kao prirodni zaštitni mehanizam "stvaranja zaliha" za preživljavanje. Stoga je neophodno u tom razdoblju povećati tjelesnu aktivnost kako bi se ubrzao metabolizam i spriječio "JO-JO" efekt dijete (debljina – mršavljenje - debljina).
Dnevne energetske potrebe ovise o tjelesnoj potrošnji, a određuju se na temelju potreba tijela i energije koju utrošimo izmjenom tvari u potpunom stanju mirovanja. Suvremenom čovjeku koji se "ne troši" pretjerano, dnevno je potrebno oko 2100 kcal.
Promjena prehrane nije samo u kvaliteti i kvantiteti, vremenu i rasporedu uzimanja obroka. Znanstvenici su istražujući različite trendove prehrane utvrdili da su ljudi na mediteranskoj prehrani zdraviji i da dulje žive. Model koji WHO (svjetska zdravstvena organizacija) preporuča kao model zdrave prehrane! 


Mediteranska prehrana

U mediteranskoj prehrani se najviše koristi voće, povrće, maslinovo ulje i riba, a najmanje crveno meso, jaja i slatkiši.


Autokontrola

Vodite svoj dnevnik prehrane. 


Psihoterapija

U okviru liječenja obiteljskog liječnika podrazumijeva se suport, nadzor i pohvale, što ima vrlo važan poticajni učinak u zdravom mršavljenju.


Farmakoterapija

Potrebna je kod nedjelotvornosti uobičajenih protokola mršavljenja. Od strane FDA (Food &  Drug Administration) odobrena su 2 lijeka za liječenje debljine. Inhibitori lipaze koji koče resorpciju masti i inhibitori osjećaja gladi koji smanjuju apetit.


Biljni preparati

Za uspješnije mršavljenje korisne su tvari koje utječu na metabolizam i razgradnju masti. Za normalni metabolizam važne su nezasićene masne kiseline, naročito GLA (gamalinolenska kiselina). Biljka čiji listovi i cvjetovi sadrže velike koncentracije GLA  je Boreč, a unosi se kao biljno ulje. Biokemijskom pretvorbom GLA nastaje prostaglandin E1, sa specifičnom ulogom u metabolizmu masti. Na tržištu je široka paleta raznih proizvoda koji se nude u svrhu brzog mršavljenja. Korištenje biljnih preparata nije bezazleno, naročito ako se uzima bez stručnog nadzora i  liječničke kontrole. Takva sredstva najčešće nemaju iza sebe dugotrajna klinička ispitivanja i pozivaju se uglavnom na rezultate iz inozemstva. Kod biljnih proizvoda resorpcija je nepouzdana, a samu količinu aktivne supstance koja ima terapijski učinak nemoguće je odrediti, kao i koncentraciju popratnih tvari. Opasnosti nekontroliranog uzimanja biljnih proizvoda su subterapijske (nedovoljne) doze koje mogu izazvati neželjena djelovanja. Interakcije s lijekovima ili ometanje djelovanja ostalih lijekova. Neki imaju nefrotoksičan, neurotoksičan ili alergijski učinak. Uobičajena biljka Sena koja se koristi uz dijete za mršavljenje, laksativ je koja nekontroliranom uporabom izaziva trajni poremećaj crijevne sluznice.


Kirurško liječenje

Indicirano je kod morbidne pretilosti (BMI veći od 40kg/m2) i kada zataje svi stručni pokušaji konzervativnog liječenja. Jejunoilealno premoštenje, biliopankreatični baypass, "zaomčavanje želuca" i drugi zahvati rade se laparoskopski.


Autorica: mr.sc.Aida Jelaska dr.med.

Ordinacija obiteljske medicine

Laginjina 16, Zagreb

Telefon: +385 (0)1 4604 164



pretilost | respiratorne bolesti | psihoterapija | kirurško liječenje | autokontrola | ugljikohidrati | jejunoilealno premoštenje | bazalni metabolizam | laparoskop | dijeta | debljina | farmakoterapija | psihijatrijske bolesti | lokomotorni sustav | zdravlje | GERB | biljni preparati | dnevnik prehrane | dijabetes | prehrana | BM | endokrinološke bolesti | gastroenterološke bolesti | loša prehrana | masti | karcinomi | kardiovaskularne bolesti | mediteranska prehrana | HDL | dermatološke komplikacije | LDL | hrana | mršavljenje | hormonalni poremećaj | biliopankreatični baypass | zaomčavanje želuca | gastroezofagealna refluksna bolest |

Komentirajte članak
Naslov
Komentar
Prepišite kod CaptchaImage
Sva polja za unos su obvezna.
Komentari
Anketa
Da li volite ljeto?
Moje zdravlje ©2016 Sva prava pridržana