Sitna plava riba može se pripremiti na mnogo načina i predstavljat će osvježenje u vašoj prehrani, a zbog obilja proteina visoke biološke vrijednosti, željeza, folne kiseline i vitamina B12 osobito se preporuča osobama koje boluju od anemije.
Bez obzira što sezona svježih inćuna počinje u travnju i traje do srpnja, tijekom cijele godine mogu se koristiti konzervirani u ulju, usoljeni, marinirani u octu, sušeni ili dimljeni. Inćuni u ulju karakteristični su po tamnoj boji i jakom ukusu, pa se zato dodaju pastama, pizzama ili kanapeima da osiguraju posebnu aromu. Konzervirani u gorkoj soli jedu se s maslinovim uljem, a očišćeni i marinirani idealni su kao predjelo.
Inćuni spadaju u grupu polumasnih riba, tankog i pljosnatog tijela koje podsjeća na srdele. Kao i svaka plava riba, i inćuni sadrže zdrave masti, osobito Omega 3 masne kiseline, koje snižavaju razinu kolesterola i triglicerida i smanjuju rizik od stvaranja krvnog ugruška. Inćuni su bogati i vitaminima i mineralima koji jačaju kosti. Najvažniji je vitamin D (on pospješuje apsorpciju kalcija), a i sama riba osigurava kalcij, jer se jede sa kostima.
Tek ulovljeni inćuni imaju karakterističnu plavičastu boju leđa po kojoj se razlikuju od srdela i druge slične sitne ribe. Ova boja vremenom tamni i postaje gotovo crna i to je pokazatelj koliko je riba svježa.
Inćuni se ne preporučuju pacijentima koji imaju povišenu mokraćnu kiselinu u krvi, jer će organizam sav purin iz ribe pretvoriti u ovaj nepoželjni spoj.
željezo |
trigliceridi |
inćuni |
folna kiselina |
srdele |
Omega 3 masne kiseline |
vitaminimi |
kosti |
plava riba |
vitamin B12 |
kolesterol |
minerali |
RIBA |
vitamin D |
kalcij |
maslinovo ulje |
proteini |
anemija |
prehrana |
mokraćna kiselina u krvi |