U staroj Grčkoj je bila jedna od glavnih namirnica u prehrani, dok su je u Rimu smatrali svetim voćem. Svježe i suhe smokve obiluju vlaknima koja snižavaju razinu kolesterola.
Stari Grci su izrazito poštovali smokve, pa su tako zakonom zabranili izvoz najkvalitetnijih vrsta, a rimska legenda kaže da se vučica, koja je hranila Romula i Rema, odmarala ispod smokvinog drveta. U to vrijeme je već postojalo 29 vrsta smokve, a danas ima 600 različitih vrsta ovog voća.
Za smokve (Ficus carica) se vjeruje da potječu iz Egipta, odakle su stigle na Krit, a oko 9. stoljeća prije nove ere, u staru Grčku. U 100 gr smokve ima: 0,370 mg željeza, 14 mg fosfora, 232 mg kalija, 35 mg kalcija, 17 mg magnezija, 0,113 mg vitamina B6, 0,890 mg vitamina E, 2 mg vitamina C, 142 mg vitamina A i 3,3 g hranljivih vlakana.
Smokve su dobar izvor kalija, minerala koji regulira krvni tlak, a samo 5 smokvi na dan osigurava više od 20% preporučene dnevne količine vlakana. Zato su smokve odlične za probavu.
Čaj od lista smokve se preporuča dijabetičarima, jer regulira razinu inzulina.
Velika količina kalcija u smokvama, pozitivno utječe na gustoću kostiju.
Istraživanja na životinjama su pokazala da smokve snižavaju nivo triglicerida u krvi.
Smokve zaustavljaju rast nekih tipova stanica raka, ali istraživači još nisu odredili koje supstance u ovoj voćki imaju te osobine.
Smokve sadrže i do 80% vode, a istovremeno su voće s najvišom razinom prirodnih šećera, pa su izuzetan izvor energije, a potiču i rad mozga, koncentraciju i pamćenje.
Visoke koncentracije glukoze i fruktoze u smokvi predstavljaju zdraviju zamjenu za bijeli (industrijski) šećer.
rak |
fruktoza |
inzulin |
smokve |
vitamin E |
vitamin B6 |
Ficus carica |
magnezij |
probava |
kalij |
vitamin A |
glukoza |
vitamin C |
trigliceridi |
krvni tlak |
kolesterol |
prehrana |
fosfor |
čaj od listova smokve |
kalcij |
kosti |
voda |
željezo |
šećer |
vlakna |
smokva |