Prehlada i vitamini

Prehlada i vitamini

Za pravilan rad obrambenog sustava neophodni su vitamini i minerali. Vitamin A, C, E, B6, selen, cink, željezo i bakar, a nalazimo ih u voću, povrću, sjemenkama i cjelovitim žitaricama.

Jesenje vrijeme u kojem su česte nagle i nezdrave promjene temperature i vremena (temperaturne razlike od 10 stupnjeva tijekom dana, jedan dan kiša, idući sunce) doprinijele su da mnogi već uporno kišu, šmrcaju.... Jednom riječju, došlo je vrijeme prehlada.

Obična prehlada je akutna, najčešće afebrilna (bez povišene temperature), virusna infekcija s upalom nekih od organa gornjeg respiratornog trakta: nos, sinusi, ždrijelo, a ponekad su zahvaćeni i dušnik i bronhi. Najčešći uzročnici su: rinovirusi, reovirusi i koronavirusi.

Bolest počinje naglo, nakon kratke inkubacije (1-3 dana), s nelagodom u grlu, osjećajem punoće u nosu, a zatim slijede kihanje i iscjedak iz nosa. Za bolest je karakteristična normalna tjelesna temperatura ili tek malo povišena. U većini slučajeva bolest prolazi za 4 do 10 dana. Predisponirajući faktori mogu biti: emocionalni stres, pretjerani umor, sredina menstrualnog ciklusa, itd.

Da bi pokušali spriječiti ili bar ublažiti simptome prehlade,važno je „ojačati“ otpornost organizma. Za podizanje i održavanje obrambene sposobnosti važna su tri faktora: prehrana, tjelovježba i psihičko stanje. Za pravilan rad imuno sustava neophodnim se smatra prisutnost cinka, željeza, bakra, selena, vitamina A, B6, C i E. Većina ovih nutrijenata nalazi se u voću, povrću, cjelovitim žitaricama, orašastim plodovima i sjemenkama.

Stanice obrambenog sustava posebno su osjetljive na oksidativna oštećenja i zahtijevaju optimalni unos antioksidanta (vitamina C, E, karotenioda, flavonoida, te selena). Prekomjerno vježbanje štetno djeluje na imunološki sustav, a  manje stresni oblici tjelovježbe su za imunitet najbolji. Vjerojatno je to zato što hormoni stresa, koji se luče kao odgovor na stres, oslabljuju imunološki sustav. Brojna istraživanja su dokazala da loša psihološka stanja poput stresa, potištenosti i žalosti oslabljuju imunološki sustav.

Uloga je imunološkog sustava otkriti “neprijatelje” tijela i uništiti ih. Zdrava, sluznica u dišnom i probavnom sustavu prva je crta obrane od napadača. Najbolji način za održavanje dobre funkcije imuno sustava je konzumiranje dobro izbalansirane prehrane, redovito bavljenje umjerenom tjelesnom aktivnošću, izbjegavanje stresa i naglog mršavljenja, te osiguravanje kvalitetnog sna.

Za pravilan rad obrambenog sustava neophodni su vitamini i minerali. Vitamin A, C, E, B6, selen, cink, željezo i bakar, a nalazimo ih u voću, povrću, sjemenkama, orašastim plodovima i cjelovitim žitaricama. Nažalost, rijetko tko uspijeva putem hrane zadovoljiti dnevne potrebe ovih nutrijensa, a naročito su nedostatne u zimskom periodu. Da bi potakli organizam na borbu protiv prehlade ili jednostavno da bi pojačali otpornost tijela, potrebno je tzv. suplementiranje, tj. dodatni unos vitamina i minerala gotovim preparatima.

Ukoliko se vitamini i minerali unose kao dodaci u vidu tableta, treba biti veoma oprezan! Moramo voditi računa o tome da su vitamini i minerali u suptilnoj ravnoteži i da svaki poremećaj te ravnoteže dovodi do lančane reakcije poremećaja drugih. Jednom riječju, svi vitamini i minerali u većim količinama su otrov za organizam. Danas postoji metoda kojom se s velikom vjerojatnošću može utvrditi vitaminsko-mineralni status. Metodu je prije 40-tak godina otkrio Dr.Voll i zasniva se na činjenici da se određene tvari koncentriraju na točno lociranim točkama na koži, a to su uglavnom akupunkturne točke. Postupak je bezbolan, izvodi se sondom na koži lica i trupa i pokazuje trenutnu koncentraciju određenih vitamina i minerala u organizmu.

Vitaminsko-mineralne dodatke prehrani treba uzimati nakon što se utvrdi vitaminsko-mineralni status. No, općenito se može reći da su takvi dodaci potrebni osobama koje se neredovito hrane i ne jedu svježe, cjelovite obroke, osobama koje boluju od kroničnih bolesti poput astme ili probavnih poremećaja, osobito ako primaju određene lijekove, osobito aktivnoj djeci koja se bave zahtjevnim sportskim aktivnostima, djeci u čijoj prehrani prevladava rafinirana, industrijski obrađena ili "brza" hrana (fast food). Također, vitaminsko-mineralni dodaci često su potrebni i vegetarijancima (uglavnom trebaju dodatak željeza).


NEKOLIKO SAVJETA KAKO POBOLJŠATI OBRAMBENI SUSTAV

Izbalansirana prehrana s velikom zastupljenošću voća i povrća. Smanjiti hranu bogatu zasićenim mastima (sušeno meso, mesne prerađevine).

Povećati unos voća i povrća bogatog C vitaminom-naranče, grejp, mandarine, kivi, brokula, šparoge, cvjetača.

Povećati hranu bogatu cinkom, jer cink sprječava razmnožavanje nekih virusa, te na taj način može smanjiti trajanje bolesti i nastanak komplikacija. Grah, špinat, sjemenke buče, integralne žitarice, crni kruh.

Povećati unos hrane bogate selenom: prokulica, luk, češnjak, riba, školjke, tuna i smeđa riža.

Vitamin A podržava stanične membrane i potpomaže u zaštiti sluznice usta, grla i pluća.

Dokazano je pozitivno djelovanje pileće juhe, jer piletina sadržava cink.

Dnevno piti oko 2 litre tekućine: voda, biljni čajevi, prirodni voćni sokovi, razrijeđeni sokovi od povrća.

Izbaciti ili barem smanjiti alkohol i pušenje.

Umjerena tjelesna aktivnost. Svakodnevno 30-tak minuta tjelovježbe ili bržeg hodanja. Izbjegavati naglo mršavljenje, ne više od 500 do1000 grama tjedno.


Autorica: Dr. Vesna Gorički

Centar akupunkture i homeopatije

P. Radića 17, Zagreb



vitamin A | koronavirusi | flavonoid | bakar | virus | nutrijensi | vitaminsko-mineralni dodaci | reovirusi | prehlada | Dr. Vesna Gorički | hrana | selen | vitamin E | virusi | rinovirusi | željezo | cink | voda | biljni čajevi | sokovi | Centar akupunkture i homeopatije | vitamin C | vitamin B6 | povrće | tjelovježba | voće | karoteniodi | minerali | vitamini |

Komentirajte članak
Naslov
Komentar
Prepišite kod CaptchaImage
Sva polja za unos su obvezna.
Komentari
Anketa
Da li volite ljeto?
Moje zdravlje ©2016 Sva prava pridržana