Prehrana bogata povrćem, voćem, maslinovim uljem i ribom poznatija je kao mediteranska prehrana. Takva vrsta prehrane smatra se preventivnom protiv bolesti srca i dijabetesa. Međutim, novija istraživanja pokazala su da je mediteranska prehrana dobra i za poboljšanje mentalnog zdravlja, jer umanjuje rizik od depresije.
Bolesti srca i dijabetes nastaju kao posljedica upalnih procesa u organizmu za koje stručnjaci kažu kako mogu biti smanjeni prehranom bogatom vitaminima B i Omega-3 masnim kiselinama, kojih ima u ribi, orasima, žitaricama, voću i povrću. Istraživanja pokazuju i kako upalni procesi štete i bjelančevinama nazvanim neurotrofini, koje su esencijalni sastojci spojeva u mozgu koji reguliraju raspoloženje. To sve onda utječe na pojavu depresije.
Kako bi ustanovili koliko bi mediteranska prehrana mogla biti korisna u prevenciji depresije, znanstvenici su pratili prehrambene navike 10.000 zdravih odraslih osoba, tijekom 6 godina. Na početku studije, sudionici su ispunili upitnike u kojima ih se pitalo koliko se drže mediteranske prehrane. Nakon 4,5 godine znanstvenici su zabilježili 480 novih slučajeva depresije. Ustanovili su i da su ispitanici koji su se pridržavali mediteranske prehrane imali znatno manji rizik od depresije, neovisno o drugim čimbenicima rizika. Oni čija se prehrana temeljila na povrću, voću, ribi i maslinovom ulju su imali 30% manju vjerojatnost od pojave depresije. To je prva studija koja je ukazala na vezu između prehrane i depresije.
mediteranska prehrana |
prehrana |
bjelančevine |
dijabetes |
povrće |
Omega-3 masne kiseline |
neurotrofini |
RIBA |
orasi |
depresija |
bolesti srca |
žitarice |
maslinovo ulje |
vitamin B |
voće |