Suh i dugotrajan kašalj mogu uzrokovati bolesti pluća, srca, grla, nosa i sinusa. Najčešće se javlja kod upale pluća ili kroničnog bronhitisa, astme i sličnih bolesti. Obično ga je lako prepoznati jer bolesnik ima i druge tegobe - povišenu temperaturu, malaksalost i slično. Vrlo rijetko je prva pomisao da je kašalj uzrokovan bolešću srca.
Primjera radi evo priče jednog pacijenta:
Gospodin, star 65 godina, uglavnom zdrav, jednog je dana, tijekom penjanja na četvrti kat, osjetio malaksalost, nedostatak zraka, nejasni pritisak u prsima. Ipak se popeo do svog stana i legao u krevet. Primijetio je da ga guši i suho kašlje kada leži te da mu je puno lakše kada sjedi. Pozvani liječnik pretpostavio je da se radi o "virozi". Temperatura se nakon dan-dva nešto povisila te je upućen na specijalistički pregled: pulmološki pregled, RDG srca i pluća, EKG i krvnu sliku. U krvnoj slici je bilo pokazatelja koji su upućivali na opće blago upalno zbivanje, EKG je pokazao blok lijeve grane (to je stari nalaz kod pacijenta), a na RDG-u srca i pluća postavljena je sumnja na obostranu upalu pluća. Upućen je kući s terapijom za upalu pluća.
Kako se stanje nije popravljalo, već naprotiv pogoršavalo, nakon nekoliko dana opet je pregledan. Rezultati detaljnog razgovora, EKG-a, UZV-a srca i kliničkog pregleda upućivali su da se nije radilo o upali pluća već o velikom infarktu srca koji nije bio prepoznat. Zbog infarkta srce nije više imalo dovoljno snage, krv je zaostajala u plućima, izazivala suhi kašalj, gušenje i nakupljanje vode u plućima.
Zašto je u prvim danima postavljena kriva radna dijagnoza?
Obično se kaže da EKG mora pokazati sliku infarkta što nije uvijek točno. Ovaj je bolesnik imao blok lijeve grane i taj poremećaj EKG-a prikriva sliku infarkta srca. Povišena temperatura javlja se uz razne bolesti, ali često prati i infarkt srca.
RDG snimka srca i pluća može i ne mora pokazati upalu pluća ili zaostajanje krvi u plućnoj cirkulaciji. Promjene u krvnoj slici i sedimentaciji također prate razne bolesti, a javljaju se i u infarktu srca.
Ipak, kada se bolesnik prvi put javio liječniku trebalo je obratiti pažnju na bol i pritisak u prsima, na suhi kašalj te gušenje koje se javilo nekoliko sati kasnije. Prva sumnja trebala je biti infarkt srca. Trebalo je odmah uraditi EKG koji kod njega ne bi dao odgovora zbog bloka lijeve grane, ali bi skok "srčanih enzima" u krvi pokazao da se radi o infarktu. UZV srca pokazao bi promjene u gibanju stjenke srca koje bi opet mogle upućivati na infarkt.
Pouka ove priče je da svaki nejasan uzrok kašlja, teškog disanja ili osjećaja gušenja, nejasan gubitak svijesti i slično, treba detaljno i pažljivo obraditi. Posebnom riziku bolesti srca i pluća izloženi su pušači, osobe s povišenim masnoćama, šećerom, krvnim tlakom, oni koji se malo kreću, oni koji u porodici imaju slične bolesti. Takve osobe trebaju, osobito nakon 40. godine života, jednom godišnje uraditi sistematske preglede. Ipak najvažnije je spriječiti nastanak bolesti izbjegavajući faktore koji ju mogu provocirati.
Autor: Dr. Marino Kvarantan
Poliklinika Kvarantan
Njegoševa 4a, Zagreb
Telefon: +385 (0)1 2304 320
stjenke srca |
bolesti srca |
srce |
upala pluća |
krvna slika |
suhi kašalj |
astma |
gušenje |
bolesti pluća |
srčani enzimi |
Dr. Marino Kvarantan |
RDG pluća |
Poliklinika Kvarantan |
RDG srca |
temperatura |
blok lijeve grane |
EKG |
sedimentacija |
kašalj |
UZV srca |
pluća |
infarkt srca |