Starenje

Starenje

O uzrocima starenja postoje različite hipoteze i teorije. Starenje je kontinuirani proces trošenja organizma i ne možemo ga izbjeći.

Dok je čovjek mlad ne razmišlja puno o starosti, ona mu se čini dalekom jer se događa nekim drugim ljudima. Stari ljudi često nas živciraju jer su “senilni”, ”spori”, ”pet puta ponavljaju jedno te isto”, ”ne čuju ono što im se govori”… Međutim, kako godine prolaze i naš osobni stav o granicama starosti se mijenja. Tek pojavom prvih bora, prvih bolova u križima ili koljenu, javljaju se i prve ozbiljne misli o starosti često praćene strahom, jer većina ljudi starost poistovjećuje s bolešću, opadanjem fizičkih i psihičkih sposobnosti, osjećajem suvišnosti, nepotrebnosti ili usamljenosti.

“Čovjek stari onako kako je živio.” - kaže kineska poslovica. Starost definiramo na osnovu bioloških i funkcionalnih pokazatelja, te se razlikuju kronološka i fiziološka starost. Prema kronološkoj dobi, osobom starije dobi smatra se osoba starija od 65 godina. Novija podjela prema kronološkoj dobi razlikuje “mlađe”starije (65-74 god.), ”starije” starije (74-84 god.) i “vrlo stare osobe“ (iznad 84 godine). Fiziološka starost je individualna sposobnost osobe da se adaptira na uvjete okoline, a izražena je izdržljivošću, fleksibilnošću, koordinacijom i radnim kapacitetom.

O uzrocima starenja postoje različite hipoteze i teorije. Starenje je kontinuirani proces trošenja organizma i ne možemo ga izbjeći. Starenje počinje u stanicama, gdje ključnu ulogu imaju mitohondriji - stanične organele koje proizvode energiju potrebnu za odvijanje metaboličkih procesa u stanici. Kako nemaju ugrađeni mehanizam samopopravke, širenjem bioprodukata oksidacije unutar stanice i oni propadaju. S obzirom da zbog toga stanica gubi sposobnost stvaranja energije, propada i ona sama. Sposobnost stanice da se ponovno dijeli na identične stanice zapisana je u našim genima i moguća je samo neko određeno vrijeme. To ograničenje naziva se “hayflick-limit”. Taj efekt možemo usporediti s telefonskom karticom koja ima ograničen broj impulsa. Naš stil života i prehrana utječu na sporije trošenje impulsa.

Često se ljudi u srednjoj dobi žale na “pucketanje” u zglobovima i bolove u mišićima, tvrdeći da “hrđaju”, a da zapravo i nisu svjesni koliko su blizu istini. Naime, jedna od osnovnih hipoteza o starenju je teorija oksidacije, po kojoj je starenje rezultat istog procesa koji dovodi do toga da željezo zahrđa, srebro potamni i vatra dogori. Radi se o procesu do kojeg dolazi oslobađanjem kemijske sile unutar kisika koji udišemo iz zraka. S jedne strane, oksidacija je izvor energije koja opskrbljuje naše tijelo. Kad duboko udahnemo, kisik ispuni pluća i prodire u naše stanice što dovodi što dovodi do toga da supstancija ATP postepeno oslobađa energiju neophodnu za zatezanje mišića i pokretanje tijela. Nažalost, postoji i druga strana ovog procesa, nekontrolirana oksidacija izaziva pomutnju u našem tijelu stvarajući slobodne radikale (to su molekule kojima nedostaje jedan vitalni elektron) koji ometaju funkcioniranje stanica (bore na koži rezultat su štetnog djelovanja slobodnih radikala na bjelančevine vezivnog tkiva kože, staračke pjege nastaju zbog oksidacije masnoća u koži).

Za svaki upalni proces ili tjelesno ili duševno opterećenje organizam troši sve više kisika, a posljedica je stvaranje slobodnih radikala. Na njihov porast utjecaj imaju i vanjski faktori poput pušenja, uzimanja alkohola, konzumiranja pržene hrane, zagađene atmosfere, izloženost rentgenskim ili radioaktivnim zračenjima, opetovano izlaganje suncu bez zaštite.
Ljudski organizam raspolaže zaštitnim mehanizmom u borbi protiv slobodnih radikala putem antioksidativnih enzima koje sam proizvodi: glutation-peroksidaza, katalaza i superoksid-dismutaza. S obzirom da njihovo djelovanje često nije dovoljno, u djelotvornosti im pomažu vitamin C, selen, cink, beta karoten i koenzim Q10, te neke vrste aminokiselina poput cistina i metionina. Namirnice bogate antioksidantima djelotvorne su u borbi protiv slobodnih radikala jer smanjuju njihov utjecaj na organizam, te na taj način usporavaju proces starenja, odlažu nastajanje bolesti i pomažu u zadržavanju mladalačkog izgleda.

Uz izbjegavanje vanjskih štetnih faktora rizika, najbolja zaštita od preranog starenja je pravilna prehrana. Vitamini i minerali usporavaju procese razgradnje, ali prije svega djeluju na zaštitu stanica od slobodnih radikala i podižu obrambeni sustav.

Beta karoten je jedan od najjačih antioksidanata koji daje boju mrkvi, rajčicama i marelicama. Štiti od nastajanja tumorskih bolesti, povisuje aktivitet i količinu t-limfocita, što znači da pozitivno djeluje na obrambeni sustav. Što je veća koncentracija beta karotena u krvi, to je manji rizik za nastanak skleroze krvnih žila tijela i srca. Žene bi dnevno trebale uzimati 30, a muškarci 40 mg. U hrani ga najviše sadrži sve crveno i žuto voće poput marelica, krušaka i manga, nalazimo ga i u povrću, mrkvi, tikvicama, rajčici, slatkom krumpiru, paprici, te u špinatu, kelju i matovilcu.

Vitamin B6, poznat i pod nazivom Pyridoxin, ima izuzetnu ulogu u razmjeni tvari u mozgu. Regulira ravnotežu neurotransmitera i povisuje njihov broj, naročito Serotonin, Dopamin i Noradrenalin. Vitamin B6 povisuje i broj obrambenih stanica - limfocita i na taj način pozitivno djeluje na obrambeni sustav. Nakon 40. godine povećana je potreba za dodatnim uzimanjem Pyridoxina, jer ga organizam više ne može dovoljno iskoristiti iz hrane. Dnevna je potreba i za žene i muškarce 30-50 mg. Najbolji izvor su žitarice, soja, krumpir, lješnjaci, paprika, banane, avokado, ribe i perad.

Vitamin B12 je neophodan za rad moždanih stanica i ima izuzetnu ulogu u procesu pamćenja. Optimalna dnevna doza kreće se od 25-300 mikrograma, a najbolji su mu izvor sve namirnice životinjskog podrijetla. Najviše ga ima u jetri, bubrezima, masnijoj ribi, govedini, teletini, te u mliječnim proizvodima.

Folna kiselina ima značajnu ulogu u zaštiti krvožilnog sustava, jer spušta razinu krvnog proteina - homocisteina u krvi (povećana koncentracija homocisteina u krvi je jedan od rizičnih faktora za nastajanje srčanih bolesti). Putem djelovanja na uracil (jednu od komponenata DNA) smanjuje opasnost od nastanka tumorskih stanica. Pozitivno djeluje i na stanice mozga podržavajući moždane aktivnosti. Dnevna potreba za žene i muškarce je 0,4 mg,a nalazimo ga u zelenom povrću poput špinata i zelene salate, te u peršinu, cikli, rajčici, kelju, agrumima i proizvodima od cjelovitih žitarica.

Vitamin C izuzetni je zaštitnik organizma, jača imuni sustav, štiti srce i krvne žile smanjujući razinu “lošeg” LDL kolesterola u krvi i istovremeno djeluje na povećanje zaštitnog HDL kolesterola. C vitamin blokira kancerogene produkte koji nastaju u organizmu, a dokazano mu je i preventivno djelovanje u nastanku sive mrene. Dnevna potreba je najmanje 300 mg za žene i 400 mg za muškarce. Glavni izvor su agrumi, kivi, kruške, jagode, borovnice, papaja, paprika, špinat, rajčica, šparoge, kiselo zelje, krumpir, peršin i luk.

Koenzim Q10 je fiziološki sastojak tijela koji u organizmu postaje deficitaran nakon 35. godine, a do tada se nesmetano proizvodi u svim tkivima i organima, a naročito u jetri. Sniženje koncentracije za oko 25% u odnosu na optimalni nivo dovodi do poremećaja u funkciji organizma. Najviše su pogođene stanice koje za svoj rad koriste velike količine metaboličke energije, stanice srčanog mišića i pluća. Naš organizam ga uz potporu folne kiseline, vitamina B6 i 12 može sam proizvesti, ali se nakon 50. godine preporuča dodatno dnevno uzimanje u količini od 30 mg, a ako postoji rizik od nastanka srčanih bolesti, potrebna količina je 50-70 mg dnevno. Nalazimo ga u masnijoj ribi (skuša, losos,sardina) srcu, jajima, biljnim uljima (naročito u sojinom), goveđem mesu i orasima.

Vitamin E svojim djelovanjem potpomaže aktivaciju i revitalizaciju stanica obrambenog sustava, štiti od oksidacije nezasićene masne kiseline i na taj način utiče na profilaksu arterioskleroze. Njegovo je djelovanje i zaštita od reumatskih bolesti, te komplikacija šećerne bolesti. Preporučena dnevna doza je 150-200 mg, a najbolji su mu izvor pšenične klice, biljna ulja, soja, kelj, prokulica, kikiriki, badem, sjemenke suncokreta, slatki krumpir, avokado i jaja.

Glutation je aminokiselina koja djeluje kao prirodni antioksidant u organizmu, a uloga mu je u neutralizaciji slobodnih radikala, revitalizacija i jačanje obrambenog sustava i izuzetno je bitan faktor u usporavanju procesa starenja. Preporučena dnevna doza je 50-500 mg i najbolje ju je unijeti putem hrane, pazeći pri tome da uzimamo i selen i vitamin C koji su aktivatori glutationa. Nalazimo ga u lubenici, brokuli, cvjetači, šparogama, rajčici i avokadu.

Kalcij je jedan od najvažnijih i najzastupljenijih minerala u organizmu. Zajedno s fosforom djeluje pri stvaranju zdravih kostiju i zuba, a s magnezijem doprinosi zdravlju krvožilnog sustava, jer utječe na sniženje LDL kolesterola u krvi. Dnevna potreba kreće se oko 1,2 mg. Najbolji prirodni izvor su mlijeko i mliječni proizvodi (naročito tvrdi sir), soja, sardine, losos, kikiriki, orasi, sjemenke suncokreta, sezam i prokulica.

Magnezij, poznat i kao antistresni mineral, nužan je za metabolizam kalcija i vitamina C, te fosfora, natrija i kalija. Novija saznanja dokazala su njegovu neospornu ulogu u zaštiti srca. Postoji povezanost manjka magnezija s nastankom angine pectoris i akutnog infarkta srca, visokog krvnog tlaka, živčane razdražljivosti i napetosti, te poremećenog metabolizma šećera. Preporučena je dnevna doza od 400 mg, no u bolesti ili stresnim situacijama čak i 700 mg dnevno. Magnezijem su bogate smokve, limun, grejp, kukuruz, badem, jabuke i tamno zeleno lisnato povrće.

Selen je po najnovijim saznanjima najvažniji element koji ima ulogu u usporavanju procesa  starenja. Uloga mu je neutralizacija slobodnih radikala, blokada kancerogenih tvari, stimulacija obrambenog sustava. Dnevno je potrebno uzimati 150 – 300 mikrograma selena, a nalazimo ga u sjemenkama kukuruza, rajčici, prokulici, luku, mesu i jajima.

Cink djeluje u organizmu poput skretničara, usmjerava i nadgleda djelotvornost protoka hranjivih tvari u organizmu. Važan je za sintezu bjelančevina, potpomaže stvaranje inzulina. Dnevno bi u organizam trebalo unijeti 15-30 mg cinka, a nakon 75. godine preporuča se dnevna doza od 50 mg. Nalazimo ga u pšeničnim klicama, brokuli, lješnjacima, jogurtu, tvrdom siru i peradi.


Još malo savjeta:

Vaše lice može ostati dugo mlado, ako promijenite navike u prehrani.

Jabuka - pomaže odstranjivanju toksičnih tvari iz organizma i obogaćuje ga brojnim vitaminima, naročito kvarcetinom.
Mrkva - povrće bogato beta karotenom koji štiti kožu od štetnih sunčevih zraka (znanstvenici tvrde da dvije velike mrkve dnevno imaju moć zaštite koji odgovara jačini zaštitnog faktora 2-4).
Jagode - voće bogato vitaminom C koji između ostalog pomaže izgradnju kolagena. Jagode također sadrže elaginsku kiselinu, nezamjenjivu u borbi protiv raka i u borbi za očuvanje DNK (smatra se da bore nastaju kao posljedica oštećenja DNK).
Crveni papar - sadrži puno vitamina C (i do dva puta više od naranče) koji potpomaže stvaranje kolagena odgovornog za zategnutost i čvrstinu kože.
Grožđe - crveno i crno grožđe sadrži antioksidante koji jačaju kapilare i pomažu izgradnju kolagena.
Crni luk - jedan od najbogatijih izvora flavonoida, uključujući i kvercetin, koji ima protuupalno i antihistaminsko djelovanje.
Riba - ribe poput tunjevine, lososa i bakalara sadrže omega-3 nezasićene masne kiseline, koje su najbolji prijatelj suhoj koži. Također znatno ublažavaju problem psorijaze i odlažu vrijeme pojave prvih bora.
Maslinovo ulje - izuzetno zdrava namirnica koja će u kombinaciji s povrćem bar za trećinu smanjiti pojavu bora na vašem licu. Najbolje je ono maslinovo ulje koje je dobiveno prvim cijeđenjem hladnim postupkom. 
Školjke - sadrže cink pa su pravi izvor ljepote, jer cink sudjeluje u oporavku i obnovi stanica kože.


Autorica: Dr. Vesna Gorički

Centar akupunkture i homeopatije

P. Radića 17, Zagreb



čovjek | mitohondriji | RIBA | koenzim Q10 | vitamin C | voće | dopamin | Pyridoxin | magnezij | DNA | muškarci | ATP | folna kiselina | geni | hayflick-limit | kisik | povrće | beta karoten | bore | Centar akupunkture i homeopatije | vitamin E | serotonin | maslinovo ulje | noradrenalin | LDL kolesterol | HDL kolesterol | vitamin B12 | cink | glutation | starost | Dr. Vesna Gorički | žene | kalcij | koža | kolagen | vitamin B6 | selen |

Komentirajte članak
Naslov
Komentar
Prepišite kod CaptchaImage
Sva polja za unos su obvezna.
Komentari
Anketa
Da li volite ljeto?
Moje zdravlje ©2016 Sva prava pridržana