Perfekcionizam

Perfekcionizam

Perfekcionizam označava težnju ka visokom postignuću u nekoj oblasti i sklonost osobe da od sebe traži savršenstvo i maksimalni učinak.

Opisujući druge često govorimo o tome kakav je njihov odnos prema onome što rade, koliko napora ulažu i kakve ciljeve sebi postavljaju. Procjenjujući ih na ovaj način za nekoga kažemo da sve što radi, radi savršeno, da je spreman dati sve od sebe za uspjeh, da se čovjek može osloniti na njega i da će se sigurno potruditi da uradi najbolje što može. Ima i onih za koje smo skloni reći da su uvijek u grču, da im je uspjeh previše važan i da i mali neuspjeh doživljavaju kao "propast svijeta". Netko bi dodao i komentar: "Bolesni perfekcionisti".

Prema Adleru, težnja za savršenstvom je ono što daje smisao životu i motiv koji je u pozadini svih ljudskih aktivnosti. Ovakva težnja je dobra sve dok pojedinac prilikom ostvarivanja vlastitih ciljeva uvažava interese ostalih članova društvene zajednice, a negativne konotacije poprima ukoliko se teži dominaciji nad drugima. Za Maslova sklonost perfekciji je prije svega odlika zdrave osobnosti, o kojoj se govori u sklopu nagonske potrebe ljudi za aktualizacijom vlastitih potencijala.

Perfekcionizam označava težnju ka visokom postignuću u nekoj oblasti i sklonost osobe da od sebe traži savršenstvo i maksimalni učinak. Istovremeno je prisutno i očekivanje da se bude najbolji u onome što se radi. Da bi to postigla osoba sebi postavlja visoke standarde i radi vrlo savjesno i odgovorno, često požrtvovano, trudeći se dosegnuti postavljene ciljeve. A kada jedan cilj dosegne, osoba je zadovoljna, ponosna i sretna. Onda slijede novi napori i nova zadovoljstva. Ukoliko je priča ovakva, riječ je o zdravom perfekcionizmu, jer predstavlja težnju ka visokom postignuću koju prati osjećaj zadovoljstva zbog postignutog.

Priča, na žalost, može imati i drugačiji nastavak. Osoba može imati i nerealno visoke ciljeve, ponekad zbog toga što loše procjenjuje svoje sposobnosti. I kada ima sposobnosti i postiže uspjeh, njoj se može činiti da to postignuće nije dovoljno veliko i vrijedno. Zbog male greške, ili situacije koju drugi uopće ne opažaju kao neuspjeh, netko će danima sebi prebacivati i osjećati se loše. Zbog preokupiranosti time da slučajno ne pogriješe, ovakve osobe su sklone tome da unedogled dotjeraju i stalno iznova prerađuju ono što rade, zbog čega ponekad zaostaju u poslu, a što onda zauzvrat izaziva doživljaj neuspjeha. Prevelika očekivanja mogu dovesti do toga da se osoba jednostavno blokira, kao što prevelika trema može ometati postignuće. Silna želja da se uspije, koja postaje opsesija pojedinca, a nerijetko je potiču i drugi (roditelj, treneri…), može se pretvoriti u neuspjeh i doživjeti kao osobna katastrofa. Ono što je u ovakvim situacijama zabrinjavajuće je to što je i najmanja greška dovoljan razlog da se osoba osjeti promašenom kao čovjek. To dovodi do toga da osoba odustaje i prije nego što pokuša riješiti problem, bez obzira što je najvjerojatnije u stanju riješiti ga. Na ovaj se način mogu objasniti mnogi slučajevi neuspjeha u školi. Upravo opisani načini neadekvatnog reagiranja u situacijama kada osoba teži visokom postignuću su elementi nezdravog perfekcionizma.

U literaturi se ovaj oblik perfekcionizma označava kao disfunkcionalni perfekcionizam, s obzirom da dugoročno gledano može dovesti do raznih oblika neprilagođenosti u ponašanju i neurotičnih očitovanja. Istraživanja pokazuju da je disfunkcionalni perfekcionizam često praćen velikom napetošću, napadajima migrene, poremećajima sna ili prehrane, pojavom opsesivno-kompulzivnih radnji i paničnih stanja, a opisani su i slučajevi depresije i suicida.



depresija | perfekcionizam | neuspjeh | suicid | migrena | poremećaj sna | savršenstvo | poremećaj prehrane | disfunkcionalni perfekcionizam | panična stanja | opsesivno-kompulzivne radnje |

Komentirajte članak
Naslov
Komentar
Prepišite kod CaptchaImage
Sva polja za unos su obvezna.
Komentari
Anketa
Da li volite ljeto?
Moje zdravlje ©2016 Sva prava pridržana