Moždani udar

U težim oblicima dolazi do naglog oštećenja mozga i u tom slučaju govori se o apopleksiji ili moždanom udaru. Pacijent bez svijesti pada na tlo, lice mu je crveno, disanje nepravilno, a puls spor.

UZROCI

Moždani udar (apopleksija) je bolest uzrokovana poremećajem moždane cirkulacije.
Uzroci mogu biti: cerebralna hemoragija (prskanje neke moždane arterije), cerebralna tromboza (zapušenje arterije krvnim ugruškom na mjestu promjene stjenke), cerebralna embolija i spazma arterije.
Najčešće se apopleksija javlja tijekom večeri, nakon napornog rada, pretjerane konzumacije cigareta i obilnih obroka. Apopleksiji često prethodi nekoliko dana glavobolja i vrtoglavice.
Bolest koja često može uzrokovati moždani udar je ateroskleroza.


OČITOVANJE

Simptomi se rijetko javljaju, ali ako se pojave, to su: glavobolje, vrtoglavice, pospanosti i mentalna konfuzija.
Manja oštećenja se očituju lakšim poremećajima govora, pokreta, senzibiliteta i vida.
U težim oblicima dolazi do naglog oštećenja mozga i u tom slučaju govori se o apopleksiji ili moždanom udaru. Pacijent bez svijesti pada na tlo, lice mu je crveno, disanje nepravilno, puls spor, a polovica tijela ostaje paralizirana. Mogući su i povišena tjelesna temperatura, mučnina, povraćanje, grčevi i koma. U velikom broju slučajeva kod pacijenata ostaje poremećaj govora i pokretljivosti.


PRETRAGE

Radiološka pretraga pomoću angiografije proučava arterije mozga i često otkriva izmjenjene arterije. Vrlo korisne metode pretraga su i: kompjutorizirana tomografija (CT), elektroencefalografija i scintigrafija, koje mogu biti korisne kako za otkrivanje mjesta oštećenja tako i za praćenje tijeka bolesti.


TERAPIJA

Moždani udar je hitno stanje u kom je potrebno što prije intervenirati i ukazati adekvatnu medicinsku pomoć.
Do dolaska stručnog medicinskog osoblja pacijenta treba smjestiti u polusjedeći položaj, kako bi se olakšalo disanje, staviti hladne obloge na čelo i lice, u slučaju povraćanja spriječiti udisanje tog sadržaja, ako se jave grčevi, spriječiti da se pacijent povrijedi i ugrize za jezik, stavivši mu nešto otporno, ali ne tvrdo među zube.

Kada je pacijent hospitaliziran, terapija ovisi od dijagnoze. Cilj terapije je na prvom mjestu prevencija dubljeg oštećenja mozga. Tretman se zasniva na lijekovima koji inhibiraju agregaciju trombocita, antikoagulantima i kirurškom zahvatu, kako bi se ponovno uspostavila dovoljna prokrvljenost rizičnih područja. Najbolji rezultati postižu se kirurškim zahvatom uklanjanja promjena koje zapušavaju ili sužavaju unutarnju karotidnu arteriju u njenom vanlobanjskom dijelu. U slučaju zapušenja unutarlobanjskog dijela, nedostupnog za uklanjanje, može se izvesti povezivanjem površne slijepoočne arterije s nekom od grana srednje moždane arterije. Radi se o vrlo osjetljivim zahvatima vaskularne mikrokirurgije.

Tretman definitivne apopleksije nema mnogo terapijskih mogućnosti. Bolesniku treba često mijenjati položaj, kako bi se izbjegle hipostatske pneumonije i nastanak dekubitusa. Prehrana se osiguva putem nazogastrične sonde ili intravenske infuzije.
Kod intracerebralnih hemoragija kirurški zahvat može biti jedina mogućnost spašavanja života pacijentu, ali rezultati mogu biti i loši, što se tiče ishoda operacije, u smislu neurološke cjelovitosti, ovisno od lokalizacije i veličine izljeva krvi.


REHABILITACIJA

Kada prođe akutna faza, potrebno je pravovremeno započinjanje rehabilitacije. Oduzetost jedne polovice tijela (hemiplegija) je prvi simptom i potrebno je uvođenje rehabilitacije pokreta. Treba početi sa pokretima što prije, kako bi se izbjeglo kočenje zglobova.

U jednom trenutku počet će se javljati spontani pokreti i tada će se pojačati i oporavak. U tom trenutku terapijski program mora biti apsolutno individualan, odnosno prilagođen stanju svakog pacijenta. Započinje se s jednostavnim pokretima, a kasnije se prelazi na položaje kao što su: sjedenje u krevetu, sjedenje na rubu kreveta i sjedenje u kolicima. Nakon toga se dolazi do uspravnog položaja i konačno hodanja. Težak aspekt oporavka tiče se govora. Rehabilitaciju govora treba započeti rano i ona zahtjeva kompetenciju, upornost i dugotrajno vježbanje.



hemiplegija | scintigrafija | glavobolja | CT | cerebralna embolija | apopleksija | ateroskleroza | moždani udar | angiografija | elektroencefalografija | cerebralna hemoragija | arterije | vrtoglavice | kompjutorizirana tomografija | cerebralna tromboza |

Komentirajte članak
Naslov
Komentar
Prepišite kod CaptchaImage
Sva polja za unos su obvezna.
Komentari
Anketa
Da li volite ljeto?
Moje zdravlje ©2016 Sva prava pridržana