UZROCI
Upale mozga mogu izazvati razne bakterije, virusi, otrovi i paraziti, ali su najčešći uzročnici ipak virusi. Ima mnogo virusa za koje je dokazano kako napadaju središnji živčani sustav, ali najčešći su: Herpes simplex, Herpes zoster, influenca, Epstein-Barr. Ti virusi u mozak dolaze putem krvi ili se šire iz meningealnih ovojnica, te uzrokuju upalne procese.
OČITOVANJE
Bolest se najčešće javlja naglo, kao posljedica neke druge infekcije, ali u nekim slučajevima je početak sporiji sa određenim simptomima.
Nenormalno povećana potreba za snom je jedan od najkarakterističnijih simptoma u većini slučajeva, ali nije konstantna, već se često smjenjuje s periodima nesanice. Pospanost ponekad prelazi i u apatiju, a pacijent je ne može kontrolirati, pa zaspi tjekom jela ili čim sjedne, bez obzira gdje se nalazi. Samo u teškim slučajevima pacijent iz sna prelazi u komu i tada ne može kontrolirati stolicu mokrenje i ne reagira na podražaje.
Tjelesna temperatura nije jako povišena i traje kratko. Prethode joj opća slabost, glavobolja, apatija, blagi faringitis i blaga ukočenost vrata. U nekim slučajevima temperatura može biti i jače povišena.
Poremećaji oka koje uzrokuje bolest su: spuštene vjeđe (ptoza) i strabizam s diplopijom. Često bolesnik nakon buđenja primjeti kako ne može potpuno podići kapke.
U nekim slučajevima se pojavi pareza facijalis, smetnje kod gutanja i žvakanja.
Poremećaji mišićnog tonusa sastoje se ponekad od hipotonija ili hipertonija ekstrapiramidnog karaktera su mogući poremećaji mišićnog tonusa, koji se javljaju kod nekih pacijenata.
U akutnoj fazi bolesti dolazi i do psihičkih poteškoća, koje se mogu javiti u obliku apatije, depresije, anksioznosti, konfuzije, pa čak i halucinacija.
Pojavljuju se i znaci zahvaćenosti perifernog živčanog sustava, kao što su trnjenja i neuralgijski bolovi u cijelom tijelu.
NEKI OBLICI ENCEFALITISA
Herpetički encefalitis – To je najčešći oblik encefalitisa i javlja se kod osoba mlađih od 20 i starijih od 40 godina. Najčešći odgovorni virus za ovu infekciju je virus herpesa. Simptomi su mu: glavobolja, povišena tjelesna temperatura, grčevi i koma.
Encefalitisi izazvani arbovirusima – Prenosnici virusa su komarci i krpelji. Infekcija najčešće zahvaća djecu i odrasle osobe starosti preko 50 godina. Simptomi koji se javljaju su: glavobolja, vrućica, opća slabost, mučnina, povraćanje, grčevi, pospanost i mentalna konfuzija.
Encefalitis kod parotitisa - Virus parotitisa izaziva meningealni sindrom s oticanjem parotidnih žlijezda. Ovim virusom su češće zahvaćeni muškarci nego žene. Karakteristični simptomi za ovaj oblik su: visoka tjelesna temperatura, glavobolja, ukočenosti vrata, mučnina, povraćanja, bolovi u trbuhu, pospanost i mentalne konfuzije.
Encefalitis izazvan Toxoplasmom - Toxoplasmu na čovjeka prenose insekti. To je encefalitis izazvanom urođenom infestacijom i uočava se odmah po rođenju ili u ranom djetinjstvu.
Metastatski encefalitisi - Najčešći uzročnici su streptokok i stafilokok, ali i druge bakterije, također, mogu biti uzročnici. Bolest počinje naglo s simptomima koji podsjećaju na moždani udar. Česte posljedice su gubitak moći govora i paraliza.
Kronični encefalitis – Nakon nekoliko dana akutne faze, nastupa period latencije, koji može trajati i više godina. Pacijenti se na početku žale na smanjenu pokretljivost, lako umaranje i ukočenost vrata i mišića leđa. Nakon toga dolazi do mišićne hipertonije i otežanog izvođenja pokreta, a sve to može dovesti i do ukočenosti mišića.
Bolesnici karakteristično drže glavu nagnutu naprijed, tijelo im je savijeno, pokreti su im jako usporeni, alice nepomično. Govor je ili spor ili brz i loše artikuliran. Česte su pojave tremora i psihičkih poteškoća.
LIJEČENJE
Kada su encefalitisi uzrokovani bakterijama, primjenjuje se antibiotska terapija. U težim slučajevima se pacijentima daju i kortikosteroidi. Acikolvir je lijek koji se daje pacijentu, ako je uzročnik encefalitisa virus Herpes simplex ili Herpes zoster.
Pacijent mora mirovati u krevetu, a higijena oko njega mora biti na visokoj razini. Glavobolja i temperatura mogu se kontrolirati davanjem Aspirina. Kod pojave grčeva mogu se dati barbiturati. U slučaju stuporoznog ili komatoznog stanja, treba primjeniti i dodatne terapijske mjere, kako bi se izbjegle komplikacije kao što su upala pluća i urinarne infekcije. Bolničko osoblje treba pacijentu često mjenjati položaj kako bi se izbjegla pojava dekubitalnih ulkusa. Pacijenti se u takvim teškim stanjima najčešće hrane putem nazogastrične sonde.
apatija |
glavobolja |
Herpes simplex |
Acikolvir |
povraćanje |
bakterija |
aspirin |
mučnina |
grčevi |
virusi |
vrućica |
hipotonija |
hipertonija |
herpes zoster |
koma |
ptoza |
mozak |
encefalitis |
bakterije |
Epstein-Barr |