Epilepsija

U većini slučajeva epilepsije nije poznat uzrok. Ipak česti su slučajevi pojave epilepsije u jednoj obitelji. U nekim slučajevima je moguć uzročnik povreda mozga i povreda pri porođaju.

UVOD

Epilepsija je obilježena paroksizmalnim napadima poremećaja funkcije mozga, često udruženim s poremećajima svijesti. Napadi često dovode do izražene promjene ponašanja ili konvulzija. Napadi dolaze i prestaju naglo.
Epilepsija je dosta česta bolest, koja pogađa oko 0.5 % populacije. Bolest je češća kod muškaraca nego kod žena, a do pojave dolazi većinom u djetinjstvu.


UZROCI

U većini slučajeva epilepsije nije poznat uzrok. Ipak česti su slučajevi pojave epilepsije u jednoj obitelji. U nekim slučajevima je moguć uzročnik povreda mozga, povreda pri porođaju, tumor mozga i slično. Još neki od mogućih uzročnika bolesti su intoksikacije alkoholom i insulinom i razne infekcije mozga.


OČITOVANJE

Postoji više oblika epilepsije, a svaki od tih oblika ima drugačiju simptomatologiju.

Grand mal - Nekoliko sati prije napada pacijent navodi simptome, kao što su glavobolja i smetnje senzibiliteta. Neposredno pred napad javljaju se aure i osjećaj daška vjetra duž tijela. Pacijent škripi zubima, navodi osjećaj mravinjanja, zujanje u ušima, glasove, dolazi do jakih kontrakcija mišića, nekontroliranih pokreta kapcima, žali se na vizije svjetlećih točaka i vidne halucinacije, postaje anksiozan i razdražljiv. Nakon faze aura, slijedi epileptički napad. Pacijent pada na tlo gubeći svjest, udovi su ukočeni, vilice stisnute, javljaju se simptomi gušenja, pacijent postaje cijanotičan. To je faza koja traje tridesetak sekundi (faza konvulzije), a potom slijedi klonička faza. Nagle tijela, jezik se naglo izbacuje iz usta i zatim se opet vraća, dok ga čeljusti izlažu povredama.
Lučenje pljuvačke je intenzivno, te iz usta izlazi obilna pjena, a često dolazi i do oslobađanja urina i stolice. Napad traje nekoliko minuta ili malo duže. Duboki uzdah i naglo opuštanje označavaju kraj napada. Tijekom narednih par sati pacijent leži bez svijesti i bez senzibiliteta. Oporavak je spor i težak. Pacijent se osjeća jako iscrpljeno i ne sjeća se ničega vezanog za napad. Najčešće se napadi javljaju noću ili ujutro, a često ih uzrukoju jake emocije ili konzumiranje alkohola.

Petit mal - Pacijent gubi svjest iznenada, tjekom nekoliko sekundi, ali zadržava sposobnost automatskih pokreta. Nakon toga, pacijent se ne sjeća što se desilo. Potom slijede mišićne kontrakcije, te popuštanje mišićnog tonusa.

Psihomotorički ekvivalenti - Ne javljaju se grčevi, pacijent je u mračnom stanju, te se kreće i gestikulira bez cilja, a kasnije se uopće ne sjeća što se desilo.
Jackson (Džeksonova) ili lokalizirana epilepsija – Kontrakcije se lokaliziraju na mišiće lica, stopala i šaka, često ograničene na jednu polovicu tijela.


DIJAGNOZA

Dijagnoza se donosi na temelju detaljnog fizikalnog, neurološkog pregleda. Kliničke manifestacije su također bitne za dijagnozu, te je potrebno uzeti i anamnezu pacijenta, s detaljnim opisom simptoma i napada. Elektroencefalogram (EEG), krvne pretrage, CT i MR glave i lumbalna punkcija su još neke pretrage koje je potrebno uraditi kako bi se donijela konačna dijagnoza, te pristupilo liječenju pacijenta.


LIJEČENJE

Veliki broj pacijenata se liječi raspoloživim lijekovima, a samo jedan mali dio njih ne reagira na farmakološku terapiju. Kod tih pacijenata se izvode kirurški zahvati. Najčešći kirurški zahvat je uklanjanje dijela moždanog tkiva u kojem su razne pretrage lokalizirale epileptičko žarište (fokus), a druga vrsta zahvata koji se koristi je komisurotomija.

Kod izbora lijekova treba biti vrlo selektivan, jer različiti oblici bolesti, različito reagiraju na neke lijekove. Kada je izabran lijek, počinje se s minimalnim dozama. Ako pacijent ne reagira pozitivno, doza se povećava, dok se ne postigne kontrola bolesti. U slučaju pojave toksičnih učinaka lijeka, doza lijeka se smanjuje i pacijentu se daje drugi lijek.

Izrazito važan je režim prehrane kojeg se treba pridržavati epileptičar. Potrebno je potpuno izbaciti alkoholna pića. Što se tiče prehrane, dobro je izbjegavati tešku hranu, a također je bitno ograničiti unos tekućine u organizam.



EEG | konvulzija | MR | mišićne kontrakcije | elektroencefalogram | halucinacije | fokus | aura | grand mal | epilepsija | CT | komisurotomija | petit mal |

Anketa
Da li volite ljeto?