Hiperlipidemija je poremećaj u kojem se u krvi nalaze povećane količine lipida - masnoća. Širi pojam, dislipidemija, uključuje i sniženu razinu zaštitnog HDL kolesterola. Hiperlipidemija doprinosi razvoju bolesti srca i krvnih ćelija. Zbog promjene načina života i prehrane sve je više pretilih osoba, a dislipidemija je sve učestalija. U šećernoj bolesti hiperlipidemija, uz povišene vrijednosti glukoze u krvi, utječe na nastanak kasnih komplikacija šećerne bolesti. Bolest jetre zbog poremećenog djelovanja inzulina i dislipidemije nazivamo steatozom jetre.
Lipidi nisu topljivi u vodi, te se da bi bili topljivi, okružuju česticama proteina - apoproteinima tvoreći tako lipoproteinske čestice.
Lipoproteini se razlikuju u svojem mogućem učinku na nastanak ateroskleroze.
LDL kolesterol posjeduje izrazito veliku aterogenost i tako je rizičan za nastanak bolesti krvnih žila.
HDL kolesterol djeluje zaštitno. Glavna uloga HDL kolesterola je prihvaćanje kolesterola i vraćanje istog nazad u jetru. Da bi se umanjila štetnost aterogenih lipoproteina, mora ih se odstraniti iz krvi. LDL kolesterol se uglavnom (oko 75%) uklanja pomoću posebnih receptora, mjesta na stanicama gdje lipidi iz krvi ulaze u stanice.
Do porasta lipida u krvi, osim zbog prevelikog unosa lipida, dolazi i zbog poremećaja u nekoj od karika u razgradnji.
Hiperlipoproteinemije dijelimo na primarne i sekundarne:
Primarne hiperlipidemije dijele se na one koje se ogledaju u povećanoj koncentraciji kolesterola ili triglicerida ili u kombiniranom poremećaju. Obiteljska hiperkolesterolemija je posljedica neodgovarajuće funkcije receptora za LDL kolesterol na stanicama, te zbog toga LDL ne može ući u stanicu i ondje se razgraditi. Poremećaj se ogleda u visokim vrijednostima LDL kolesterola u krvi, uz uredne vrijednosti triglicerida i zaštitnog HDL kolesterola. Obiteljska hipertrigliceridemija se ogleda u povišenim trigliceridima uz uredan LDL.
Sekundarne hiperlipoproteinemije se javljaju uz određene bolesti ili lijekove. Najčešće se hiperlipoproteinemija javlja uz šećernu bolest. Slične promjene susreću se i u metaboličkom sindromu zbog nedovoljnog iskorištavanja glukoze. Snižena je koncentracija zaštitnog HDL kolesterola, a LDL čestice lakše uzrokuju aterosklerozu. Hiperlipidemija se može javiti i u smanjenom radu štitne žlijezde - hipotireozi. Ponekad se na temelju visoke vrijednosti lipida i posumnja na hipotireozu. Povišene vrijednosti lipida nalaze se, uz povišene vrijednosti mokraćne kiseline, što se može javiti i u sklopu metaboličkog sindroma, ali i u gihtu.
U liječenju je važno promijeniti prehrambene navike, koristiti namirnice siromašne masnoćama. Izuzetno je važna fizička aktivnost. Od lijekova se najviše koriste statini i fibrati, a u posljednje vrijeme se koriste i inhibitori koji priječe ulazak lipida iz crijeva u krv.
Statini djeluju primarno na LDL kolesterol. Statina ima više vrsta, a unutar grupe se razlikuju u učinku na zaštitni HDL kolesterol, trigliceride, ali i LDL. Fibrati su lijek izbora za bolesnike s povišenim trigliceridima. Radi li se o sekundarnoj hiperlipidemiji treba liječiti i osnovnu bolest, šećernu bolest ili hipotireozu.
Autor: Dr. Marino Kvarantan
Poliklinika Kvarantan
Njegoševa 4a, Zagreb
Telefon: +385 (0)1 2304 320
hipotireoza |
fibrati |
HDL kolesterol |
LDL kolesterol |
steatoza jetre |
kolesterol |
statini |
trigliceridi |
apoproteini |
ateroskleroza |
lipoproteini |
Dr. Marino Kvarantan |
Poliklinika Kvarantan |
lipidi |
hiperlipoproteinemija |
dislipidemija |
šećerna bolest |
hiperlipidemija |
inhibitori |