Metabolički sindrom

Osobe s metaboličkim sindromom imaju povećani rizik razvoja krvožilnih bolesti što ukazuje na važnost njegove prevencije, dijagnoze i liječenja.

Ranije poznat i kao sindrom X, danas je dobio na važnosti zbog epidemije debljine u populaciji. Osobe s metaboličkim sindromom imaju povećani rizik razvoja krvožilnih bolesti što ukazuje na važnost njegove prevencije, dijagnoze i liječenja.

Metabolički sindrom čine:

  • prekomjerna težina
  • poremećaj masnoća u krvi
  • poremećen metabolizam glukoze
  • povišen krvni tlak
  • upala koja pogoduje razvoju ateroskleroze
  • povišene vrijednosti enzima jetre i mokraćne kiseline

Zbog neodgovarajuće prehrane, te premalo kretanja dolazi do povećanja količine masnog tkiva u organizmu. Sve vrste debljine nisu jednako rizične za razvoj bolesti krvnih žila. Tako će rizik za obolijevanje od kardiovaskularnih bolesti biti veći u osoba koje uz isti indeks tjelesne mase imaju veći omjer struk/bokovi. Razlog je u većoj štetnosti za krvne žile masnog tkiva koje se nakuplja u području trbuha i struka. U osoba s metaboličkim sindromom važno je pratiti taj omjer. Poremećaj masnoća u metaboličkom sindromu karakteriziraju povišeni trigliceridi uz sniženi zaštitni HDL kolesterol.

Zbog prekomjerne težine, tkiva gube osjetljivost na inzulin i dolazi do postupnog porasta glukoze u krvi. To u početku dovodi do pojave intolerancije glukoze, što može prijeći u šećernu bolest. Osim povišene glikemije štetan za krvne žile je i inzulin koji se stvara u povećanoj količini. Zbog pojačanog rada gušterače dolazi do postupnog iscrpljivanja stanica koje stvaraju inzulin. Kada nema više dovoljno inzulina da pohrani glukozu u stanice javit će se šećerna bolest.

Hipertenzija je češća u osoba s metaboličkim sindromom nego u ostaloj populaciji, a i liječenje je zahtjevnije. Osobe s prekomjernom težinom stvaraju više supstancija koje pogoduju porastu tlaka, a razlog povišenom tlaku je i u višku tekućine u organizmu.

Povišena mokraćna kiselina u osoba s prekomjernom težinom dovodi do oštećenja krvnih žila, ali i oštećenja bubrega i zglobova.

U liječenju je važna prevencija, uz respektiranje nasljednih faktora. Prevenciju čine zdrav način života, zdrava prehrana, te fizička aktivnost primjerena dobi.
U prevenciji šećerne bolesti primarno je smanjiti težinu. Korisno je primijeniti i lijekove koji poboljšavaju osjetljivost tkiva na inzulin. Akarboza će smanjiti apsorpciju hrane iz crijeva, te tako umanjiti potrebu za inzulinom. Kao pomoć mršavljenu koriste se lijekovi koji utječu na smanjenje apetita i pogodni su u određenog broja bolesnika.

Liječenje hipertenzije treba započeti što ranije prije nego što dođe do oštećenja krvnih žila, bubrega, očiju ili srca. Liječnik će na temelju visine tlaka, te popratnih bolesti odlučiti o lijeku.

Sniženje mokraćne kiseline postiže se dijetom i lijekovima koji utječu na njen metabolizam.
Liječenje metaboličkog sindroma kompleksno, jer treba uzeti u obzir sve komponente. Jedna od značajnih karika je prevencija debljine, a u pretilih osoba dobra edukacija kako smanjiti težinu, te kako održati pravilne prehrambene navike. Uz sniženje težine, tlaka i lipida spriječit ćemo oštećenje krvnih žila.


Autor: Dr. Marino Kvarantan

Poliklinika Kvarantan

Njegoševa 4a, Zagreb

Telefon: +385 (0)1 2304 320



metabolički sindrom | mokraćna kiselina | Poliklinika Kvarantan | prekomjerna težina | pretilost | trigliceridi | hipertenzija | sindrom X | lipidi | HDL kolesterol | povišen krvni tlak | Dr. Marino Kvarantan | glukoza | inzulin |

Komentirajte članak
Naslov
Komentar
Prepišite kod CaptchaImage
Sva polja za unos su obvezna.
Komentari
Anketa
Da li volite ljeto?