Giht

Bolest najčešće pogađa muškarce od 35 do 45 godina starosti, a tek u rijetkim slučajevima se bolest manifestira i ranije. Žene oblijevaju tek nakon menopauze.

UZROCI

Povećanje ukupne količine mokraćne kiseline u organizmu, što inicira hiperuricemiju, odnosno povećanje mokraćne kiseline u krvi. Uzrok njenog nastanka je povećanje produkcije mokraćne kiseline ili nedovoljna eliminacija te tvari putem urina.


UČESTALOST

Giht puno češće zahvaća muškarce, nego žene i to na 10 oboljelih osoba, 9 je muškaraca, a samo 1 žena. Bolest najčešće pogađa muškarce od 35 do 45 godina starosti, a tek u rijetkim slučajevima se bolest manifestira oko 20. godine života. Žene oblijevaju tek nakon menopauze.


AKUTNI GIHT

Najveći uzrok je pogrešan način prehrane, kako količinski, tako i kvalitativno. Slučajne traume ili kirurške intervencije mogu također predstavljati uzrok pojave bolesti. Psihičke traume, jake emocije i stres, mogu izazvati napad gihta. Sve infektivne bolesti mogu izazvati napad gihta, što može uzrokovati poteškoće, osobito kod reumatske groznice.
Zahvaćenost nožnog palca je najčešća, prva manifestacija bolesti. Često mogu biti zahvaćeni i koljeno, šaka i lakat.
Početak napada je izrazito jak i javlja se noću. Upala brzo dolazi do maksimuma. Bolovi su vrlo jaki i pojačavaju se i pri minimalnom kontaktu. Prisutan je vrlo vidljiv otok iznad zgloba. Koža tog područja je crveno-ljubičaste boje. Kada bolovi prestanu, vraća se i normalna zglobna funkcija. Za vrijeme napada pacijent ima i malo povišenu tjelesnu temperaturu, te se osjeća umorno i iscrpljeno.


KRONIČNI GIHT

Ovaj oblik je obilježen artritisom i češće zahvaća periferne zglobove, ali može se manifestirati i izvan zglobova, na tetivama, što uzrokuje akutne upale.


TOFI

Tofi su depoziti urata i najčešće se manifestiraju desetak godina nakon prvog akutnog napada. Kod nekih pacijenata se pojavljuju i ranije, a kod nekih pacijenata se nikad ne pojave. Ako se pojave, moguće je povećanje njihovog broja i veličine.


PRETRAGE

Tijekom akutnog napada gihta povećava se brzina sedimentacije eritrocita, javlja se leukocitoza i porast proteina, što mogu biti bitni pokazatelji na postojanje bolesti, ako se pretrage izvrše u toj fazi.
Ako se pretrage vrše nakon faze akutnog napada, laboratorijskim pretagama zahvaća se analiza mokraćne kiseline u urinu.


DIJAGNOZA I LIJEČENJE

Dijagnoza je laka ako se na umu imaju akutni monoartikularni artritis, osjetljivost na Kolhicin i hiperuricemija. Kada se pronađu tipični kristali natriju-urata u zglobnoj tekućini pacijenata, dijagnoza je potpuno sigurna.
Terapija gihta se sprovodi dijetetskim i farmakološkim tretmanom.

Dijetetski tretman predviđa eliminaciju: jetrica, divljači, srdela, inćuna, mišićnog mesa i bifteka. Unos šećera treba biti umjeren. Hrana bogata fruktozama, dopuštena je u manjim količinama. Količina masti u prehrani treba biti ograničena. Pacijent treba unositi 2 l vode na dan u organizam, a obvezno treba izbjegavati alkohol i gazirana pića.

Koriste se nesteroidni antiinflamatorni (protuupalni) lijekovi, koji sprječavaju stvaranje prostaglandina, uz visoki oprez pri doziranju. Još uvijek se ponekad koristi Kolhicin, iako ima mnogo potencijanih, neugodnih nuspojava. Zadnji izbor su kortikosteroidi. Tretman alopurinolom omogućava znatno snižavanje urata i dovodi do redukcije tofa, sve do njihovog nestanka. Ovaj lijek se najčešće koristi u dugoročnom liječenju pacijenata starije životne dobi, te pacijenata sa visokim stupnjem izlučene mokraćne kiseline.



hiperuricemija | Alopurinol | mokraćna kiselina | urin | giht | Kolhicin |

Anketa
Da li volite ljeto?