U potrazi za srećom (debljina i mršavljenje)

U potrazi za srećom (debljina i mršavljenje)

Genetskim faktorom sve počinje. Na njega nemamo utjecaja, ali ga trebamo uvažavati jer nam može biti putokaz naših sklonosti i ugroženosti. Uči nas što izbjegavati, a što razvijati.

Pretilost danas pokazuje tendenciju porasta pandemijskih razmjera. Paradoksalno je da je ona najveća u zemljama najvećeg standarda. U SAD-u -70%, a u Europi 50 % muškaraca i 38 % žena je pretilo. Debljina ne nastaje iznenada, već neuravnoteženom prehranom uz nedovoljnu tjelesnu aktivnost kroz određen period, dovodi do metaboličkog poremećaja koji poput ''začaranog kruga hrani sam sebe''. Paradoksalno suvremeni stresni stil života podrazumijeva sve više automatizma i nekretanja, ''svega na dohvat ruke '' a suvremeni medijski trendovi istovremeno propagiraju sve više manekensku mršavost. U toj razapetosti kontradiktornih stilova sve deblji  suvremeni čovjek frustriran zbog debljine  često poklekne očajničkim neuspješnim pokušajima mršavljenja, zbog čega je dodatno opet  frustriran...


Uzročni faktori i posljedice pretilosti

Genetskim faktorom sve počinje. Na njega nemamo utjecaja, ali ga trebamo uvažavati jer nam može biti putokaz naših sklonosti i ugroženosti. Uči nas što izbjegavati, a što razvijati. Samo ga treba znati ''čitati'' .

Fizički faktor – konstitucija određena je između ostalog i genetikom. Možemo biti pikničke, astenične ili atletske građe. Ako smo pikničke građe, ni uz kakvo mršavljenje nećemo imati ''figuru manekena''.

Kulturološki faktor - ima ulogu na društvenu svijest, medije, a time i na populaciju. Povijesno je znak uhranjenosti predstavljao znak blagostanja (''ima hrane''). I danas u nekim istočnjačkim zemljama ''in žena'' je punašnija žena. Sjetimo se slika renesansnih majstora koji su veličali hedonizam i tako utjecali na masu. Suvremena okolina obiluje sveprisutnom nekvalitetnom ponudom hrane i rezultira pretjeranim ''konzumerizmom''. Pretjerano uzimanje hrane je ovisnost kao i svaka druga, i kao takva ima negativne implikacije na zdravlje.

Socijalni faktor - utječe svojim financijsko - ekonomskim uvjetima. Platežne mogućnosti utječu na hranu koju kupujemo i koju smo ''naučili '' birati u obitelji. Život na selu uvjetovati će iz ekonomskih razloga  konzumiranje dostupne hrane koju ne treba kupovati (kobasica, špeka, masti, čvaraka). Iz istog razloga indeks pretilosti najmanji je u priobalnom području, a najveći u Slavoniji.

Socijalno – radni faktor - stanovništvo prašuma koje se prehranjuje onim što ulovi, u potrazi za hranom sagorijeva svaki suvišak masti (sjetimo se poglavica kojima su hranu donosili, pa su i oni shodno ''nekretanju'' bili deblji, za razliku od lovaca koji su trčali za plijenom i žena koje su pješačenjem brale namirnice.

Metabolički faktor - određen je genetikom, dobi, psihom, našim ponašanjem ali i klimatskim podnebljem. Naše metaboličke potrebe individualne su i različite u različitim životnim periodima i podnebljima. Poznato je da životinje prilagođavaju metabolizam godišnjim dobima, npr. usporavanjem. Stanovnici ekvatorijalnog i polarnog područja imaju različit metabolizam što djelom određuje energetske potrebe.

Dob –  fiziološka stanja: metabolizam u djetinjstvu, kod bića u razvoju za razliku onog kod  starije osobe uvjetuje pojačane energetske potrebe, slično je i u stanju trudnoće ili klimakteriju kad se brže dobiva na težini ili kod pojačanih fizičkih napora (sportaši).

Hormonalni faktor - pod utjecajem je i genetike, dobi, psihe, ponašanja, uzimanja lijekova –jatrogeno, prehrane. Pored stalne genetike u različitim periodima života hormonalni status nam se mijenja, pa tako u nekim periodima mogu prevladavati hormoni kataboličkog djelovanja, dok se starenjem naš metabolizam usporava i energetske potrebe smanjuju, što doprinosi da se usprkos istom smanjenom unosu hrane uz isti način života starenjem  debljamo.

Jatrogeni faktori -  poneki lijekovi, naročito antipsihotici, antidepresivi i hormonski lijekovi pospješuju pojačano zadržavanje vode i povećanje težine. Znanstveno je dokazano da su  depresija i debljina povezani.

Psihološki faktori - dokazana je dvostruka povezanost depresije i debljine. Ljudi s metaboličkim sindromom imaju češće depresiju, a depresivni češće razvijaju metabolički sindrom.  Uvažavanjem navedenih uzročnih faktora pretilosti koje sam navela, i bez studija, ova povezanost, bit će jasna i vama čitateljima. Dok stanje manje vežemo uz pojačanu aktivnost, kretanje, istočnjaci bi rekli ''yang'', stanje depresije vezano je uz smanjeno kretanje, usporenu aktivnost, ''yin''. Tim objašnjenjem lakše je shvatiti povezanost depresije i debljine. Usporena aktivnost, generalizirano tjelesna, podrazumijeva smanjeno kretanje, sedarni stil života, stagnaciju, posljedica čega je usporena aktivnost probave, peristaltike, ''pražnjenja crijeva'', zastoj cirkulacije, time proširenje vena s promjenama na koži, posljedično veće opterećenje svih tjelesnih sustava. Nekretanjem mišići mlohave, atrofiraju, generalizirano mišićna masa se smanjuje, a ona je ''potpora'' koštanom sustavu. Izlazak tekućina u međustanični prostor opterećuje tkiva, a slabi stanični sustav.
Pada nam imuni sustav, podložniji smo infekcijama (zastoj limfe dovest će do otoka, najčešće zglobova nogu i banalno otežanog obuvanja cipela), zbog čega osoba još više izbjegava kretanje.

Lokomotorni sustav - zbog povećanog opterećenja skloniji je: artritisu, sindromu bolnih leđa, koljena, bolnim zglobovima. Opterećuje se kardiovaskularni sustav, srce kao oslabljen mišić teže''pumpa'' i lošije opskrbljuje sve ostale sustave.

Dišni sustav -  smanjuje se prostor namijenjen širenju pluća (disanje je kraće, pliće, otežano i dovodi do lošije oksigenacije svih ostalih sustava, a čovjek zbog težeg disanja izbjegava svaku aktivnost, pojačava ''nekretanje'').

Probavni sustav – nekretanje dovodi do zastoja, a time otpadne tvari u duljem kontaktu sa sluznicom oslobađaju toksični efekt. Zbog otežanog pražnjenja crijeva, javlja se ''nadutost'', vjetrovi, osoba izbjegava društvo i dolazi do pada samopouzdanja, frustracije i depresije.

Dermatološki sustav – smanjena aktivnost u ''dermatološkom ''smislu znači da se prirodno čišćenje kože od odumrlih stanica ne odvija uobičajeno, pa se nakuplja nečistoća, masnija  koža je sklona aknama, gubi elastičnost ''pokretnost'' javljaju se nabori, sklonija je  infekcijama, a osoba je dodatno zbog toga nesretnija, depresivnija.

Endokrinološki sustav – na sintezu i lučenje hipotalamičkih ''hormona''. Realising faktora koji kontroliraju otpuštanje hormona hipofize, utječe informacija o količini masnog tkiva. Debele žene imaju češće neredovite cikluse, pojačanu dlakavost, a i raste T3 – hormon štitnjače.
Posljedice koje debljina ima na sve tjelesne sustave  dovode do posljedica na psihu.

Nekretanje - izbjegavanje društva zbog poremećaja nastalih kao posljedica debljine (strah od infekcije, vjetrovi, bolnost lokomotornog sustava, otežano disanja, ružna koža, nezadovoljstvo vlastitim izgledom dovodi do stagnacije, izoliranosti, pada samopouzdanja, frustracije i na kraju depresije, bulimije pa tako nezadovoljstvo prelazi u bolest. Pored nemotiviranosti  bolest prati i nekritičnost osobe. Nedovoljno smo svjesni koliko naše misli i emocije utječu na naše zdravlje i pojavu bolesti. Biti debeo posljedica je našeg odabira.
Stres Stress (vanjske stresne okolnosti) i distress (unutrašnji biokemijski obrasci, nastali kao ekvivalent izloženosti stresnim utjecajima), kao pokretač mehanizam koji dovode do poremećaja u osnovi su svih bolesti. Može se manifestirati pojavom šećerne bolesti, srčanim, moždanim udarom, policističnim jajnicima. Različite "blokove",  traumatična iskustva vežemo za određene simbole u našoj podsvijesti. U razrješenju psihičkog sukoba umjesto vanjske reakcije nastaje autoagresija prema dijelu tijela koji je obuhvaćen podsvjesnim značenjem simbola.


Debljina - u potrazi za srećom

Hrana je često uzrok, posljedica i odraz našeg zdravlja i životnog stila. Često je izvor zadovoljstva ali i ''lijek'' za nezadovoljstva - frustracije i predstavlja ''vrstu konverzivne automedikacije''. Konzumiranje čokolade izaziva osjećaj ugode i zadovoljstva u limbičkom sustavu mozga, što objašnjava razlog zbog kojeg žalosne, tužne, osamljene osobe često imaju neodoljivu potrebu za slatkim.

Kako i zašto jedemo? Jedemo li samo kad smo gladni? Zašto ne prestajemo jesti kad smo siti, već nastavljamo jer nam je jako ''fino''?  Čime su određene naše prehrambene navike? Kulturom, društvenom sredinom, obitelji, poslom, vremenom, financijama...?

Nekoliko čimbenika utječe na uzimanje hrane:

Primarni fiziološki čimbenici:

  • genetski čimbenici
  • centar za regulaciju osjećaja gladi i sitosti u hipotalamusu
  • impulsi iz periferije - probavnih organa
  • impulsi iz krvi  - razina šećera u krvi
  • nedostatak hrane

Sekundarni fiziološki čimbenici:

  • socijalni: kultura, društvena sredina, običaji, obitelj, prigode
  • psihološki: osobnost pojedinca (naučeni obrasci, averzija na određenu hranu), prihvaćena stajališta, strahovi od lišenosti hrane (iskustvo oskudice - gladi), simbolika zadovoljstva nefiziološke potrebe za hranom

Prehrambene navike razvijene još u djetinjstvu, tijekom godina možemo mijenjati zbog promjene stila života ili društvene sredine, no dio obrazaca usvojenih i ''doživljenih'' u najranijoj dobi, ostaju usađena u nama zauvijek. Roditelji imaju važnu ulogu u stvaranju ili sprječavanju nepoželjnih prehrambenih navika. Prirodna prehrana dojenjem dojenčeta pomaže stvaranju pravilnog načina kontrole gladi i sitosti, jer sama promjena izgleda i okusa mlijeka tijekom dojenja regulira apetit i količinu popijenog mlijeka.
Česte ''odgojne greške'' roditelja su u morenju ili nagrađivanju djeteta za ponašanje - davanje slatkiša. Dijete ne treba nagrađivati niti podmićivati slatkišima, a za gašenje žeđi u male djece puno je zdravija voda od slatkih sokova.

Druge pogreške su u samom aktu hranjenja. Djeca vrlo inteligentno, nedostatno dobivenu roditeljsku pažnju i vrijeme  dobivaju ''odbijanjem jela ili zadržavanjem stolice''. Tako vrlo jednostavnom metodom, preuzimaju kontrolu nad situacijom, a osjećaj moći manipulacije drugima nezaboravno se utiskuje kao obrazac ponašanja u kasnijim životnim situacijama. Nažalost i dalje ostaju zakinuta za vrijeme i pažnju potrebno na drugom planu izgradnje ličnosti i razvoja samopouzdanja, jer roditeljsku pažnju dobivaju nagovaranjem i molbama da pojedu nešto ili izbace ''kakicu''.

Hrani ne treba davati emocionalno značenje!

Psihoanalitičar i pedijatar Winnicot rekao je da je hranjenje dojenčeta praktična primjena odnosa između dva bića (majke i djeteta). Neophodno je važno uspostaviti taj najraniji odnos prema hrani na ispravan način. HRANA i HRANJENJE su dva različita pojma. Ako hranu tada već dobivamo nepravilnim načinom hranjenja, u našu podsvijest utiskuje se pamćenje na uskratu koju poslije u životu nastojimo zadovoljiti samim unosom hrane. Tako pridajemo  hrani preveliki značaj, pridajući joj i one funkcije koje je imala prvotna uloga hranjenja na prsima majke, a to su prihvaćanje, zaštita, sigurnost.
''Na svijetu je puno više gladi za ljubavi i prihvaćanjem nego za hranom'' riječi su majke Tereze. Često želju za posjedovanjem i zadržavanjem nekog osobe/ odnosa gasimo prekomjernim uživanjem hrane koja nam nadomješta izgubljenu ugodu. Treba li iz te krajnosti prelaziti u drugu? Nažalost, to se često događa u pokušajima mršavljenja bez stručnog nadzora.


Mršavljenje - u potrazi za srećom

Mršavosti ne treba odveć težiti, ne morate biti posebno vitki da biste drugima bili privlačni. Osoba zadovoljna sama sobom odiše samopouzdanjem a unutarnja ravnoteža i radost vidljivi u ophođenju s drugima čine ju privlačnom. U pokušaju mršavljenja nikako ne treba prakticirati gladovanje i izgladnjivanje već uravnoteženo uzimanje hrane. Razlika zdravog i nezdravog mršavljenja je u tom što nezdravo ima za posljedicu frustraciju, povratak kila na staro i posljedice za zdravlje. Zdravo mršavljenje uključuje postupno stručno vođeno  mršavljenje uz doziranu tjelesnu aktivnost. Postupnim mršavljenjem postupno se smanjuje i volumen želuca i on ne traži trpanje kako bi bio ''zadovoljen i sretan''.
.
Ljudi se razlikuju po svom bazalnom metabolizmu i sposobnosti da prilagode brzinu metabolizma promjenama razine tjelesnih masti. Zato su često i programi mršavljenja iz raznih časopisa neučinkoviti. Novije istraživanje stručnjaka iz Minessote pokazuje da djevojke koje čitaju članke o dijetama i mršavljenju kasnije pokazuju znakove poremećaja prehrane i da će trostruko češće pokušati izgubiti na težini uz pomoć potpunog odricanja od hrane, povraćanja i laksativa, u usporedbi s onima koje nikad ne čitaju takve članke. 
Naslovi tipa:''Tijelo kakvo sanjaš''  i ''I vi možete izgledati ovako'' odašilju poruku. Treba biti zabrinut zbog svoje težine i pruža dokaz da na stavove prema vlastitom tijelu uvelike utječe i popularna kultura. Fotografije mršavih manekenki usađuju djevojkama negativne osjećaje o vlastitim tijelima. Javna svijest o tom problemu porasla je u rujnu kad je Madridski tjedan mode prognao premršave modele i u studenom, smrću anoreksične manekenke.

TOPIC REWIEW: 1997 mi je ustanovljen hormonalni poremećaj zbog naglog mršavljenja i menstruacija mi je izostala tijekom 8 mjeseci. Terapiju sam započela Dabrostonom, a zatim pilulama Diane 35. Nakon svake godišnje pauze od 3 mjeseca, menstruaciju bih dobila samo prvi mjesec, a poslije bi ponovo prešla na Dabroston. Što mi je činiti?                        Unaprijed zahvalna.
   
Jeste li Vi ili vama poznati doživjeli slično?
Ako glukoze u krvi ima premalo, glukagon, iznosi glukozu iz stanica u krv i time osigurava normalan rad mozga. Kad nastane hipoglikemija zbog nedovoljnog unosa hrane, probavnih smetnji, učestalih stolica, pojačane tjelesne aktivnosti javljaju se znaci hipoglikemije: znojenje, ubrzan rad srca, bljedilo, vrtoglavica, strah neprikladno ponašanje, zijevanje, smetnje koncentracije i vida, smanjenog refleksnog reagiranja, glavobolja,  razdražljivosti, a može i  do poremećaja svijesti i kome. Na endokrinološkom polju, dolazi do neravnoteže funkcije štitnjače, hipotalamusa i hipofize, nadbubrežne žlijezde, a time do disbalansa prolaktina, estradiola, DHEAS, odnosa FSH/L , u konačnici do poremećenog menstrualnog ciklusa i libida, gubitka kose i periferne rezistencija na inzulin i hiperinzulinemije.


Psihoneuro-endokrinološko-imuno-humoralna veza - komplicirano, ali jednostavno

Dijeta obično ima efekt u početku jer se prvo gubi voda, no kasnijim slabijim efektom, ljudi se obeshrabre i odustaju ili ekstremno izgladnjuju bez učinka, jer ne može trajati vječno, a prestankom se javlja ''jo-jo efekt'' još brži povrat težine. Zašto? Jednostavnim ali lukavim mehanizmom naš organizam brani se od naših nerazumnih postupaka, tako što temeljne životne aktivnosti: disanje, rad srca, probavu, termoregulaciju, hormonalni status, regulira neovisno o našoj volji autonomni živčani sustav i omogućava nam preživljavanje u nepovoljnim životnim uvjetima. Organizam je podešen ''centralnom naredbom''od svega što primiš, malo spremi'. Stoga nastavkom smanjenja unosa kalorija ne gubimo kile.

Prenaglim smanjenjem unosa u odnosu na uobičajenu, volumen želuca ostaje velik i šalje signale gladi u centar za glad u hipotalamusu izazivajući osjećaj neugode i razdražljivosti –psihičko nezadovoljstvo. Organizam šalje signal ugroženosti čime se aktiviraju aktivnosti za preživljavanje

Genetski: Ako smo pikničke građe, ni uz kakvo mršavljenje nećemo imati figuru manekena.
Neurološki: Bez glukoze mozak ne radi, zbog podešavanja centra za sitost na manje energetske potrebe, usporavaju se sve funkcije: mentalni procesi, koncentracija, refleksi, vid, javlja se konfuzija.
Psihički: uz usporenje tjelesnih, usporava se psihička aktivnost, snižava raspoloženje, razvija depresija.
Vaskularno: Zbog važnosti mozga, periferija štedi na račun centrale i sva krv se usmjerava u mozak, na račun slabije oksigenacije ostalih sustava: koža je suha i gubi elastičnost, kosa i nokti tanki, ispucani, gube sjaj, sluznice blijede, sklone krvarenju i ozljedama.
Dišni sustav: javlja se zijevanje, otežano disanje, umor, manjak kisika.
Kardiovaskularni: nedovoljno proteina slabi srčani mišić, nedostatak Kalija remeti srčani ritam
dodatno i anemijom uslijed nedostatka željeza i C vitamina.
Endokrinološki: nedostatak masti remeti stvaranje vitamina topivih u mastima: D, E, K, A, stvaranje testosterona i estrogena, što remeti menstrualni ciklus i ponašanje - snižava libido. Remete se enzimatski procesi uslijed nedostatka minerala: cinka, selena, kroma koji posebno smanjuje želju za slatkom hranom.  
Metaboličko-probavni: unatoč smanjenom unosu pri hipokalorijskim dijetama, organizam ''sprema'' dio, no ako stanje potraje, potrebna energija se dobiva razgradnjom proteina, što izaziva proteinsku pothranjenost s posljedičnim navlačenjem vode (učestale stolice), gubitak minerala - crijevnu malapsorpciju, probavne poremećaje zbog nedostatka žučnih kiselina, remećenje sinteze K vitamina i  poremećaj zgrušavanja krvi.
Lokomotorni: nedostatak D vitamina i Kalcija slabi kosti, a zbog slabljenja mišićne mase, izgubljene nepravilnim mršavljenjem s nedovoljnim unosom proteina, kosti gube neophodnu potporu.

Na kraju vidljivo da isti sustavi poremećeni pretilošću, bivaju poremećeni i nezdravim mršavljenjem. Pretjerana debljina i mršavost dovode do poremećaja istih sustava i ugrožavaju životnu homeostazu u suprotnom smislu. Što im je zajedničko? Stanje psihe, jedan nedostatak: ljubavi, pažnje, zaštite, podrške, sigurnosti. 

Mršavimo li radi sebe ili drugih? Kažnjavamo li sebe ili druge? Nezdravo je nagrađivati se hranom, ali i kažnjavati sustezanjem od nje. Ne morate biti vitki da biste drugima bili privlačni.  Ustezanjem od hrane, čiju pažnju želite privući, što želite poručiti, a ne usudite se izreći?
Osoba zadovoljna sama sobom odiše samopouzdanjem, a unutarnja ravnoteža i radost vidljivi u ophođenju s drugim čine ju privlačnom. Stoga u pokušaju mršavljenja zatražite liječničku pomoć .


Pravilna prehrana
   
Pravilna prehrana zadovoljava potrebu za dnevnim unosom energije, dovoljnom količinom prehrambenih i zaštitnih tvari potrebnih za održavanje fizioloških funkcija organizma (vitamini i minerali), metabolizma i tjelesne aktivnosti (ugljikohidrati i masti) i nutrijenata potrebnih za izgradnju tkiva (proteini, željezo, kalcij).
Pravilan odnos prema hrani u najranijem djetinjstvu, preduvjet je za odgovorne prehrambene navike u odrasloj dobi, čime aktivno utječemo na vlastito zdravlje. Iako se većinom pretilost javlja u odrasloj dobi, osnova za pretilost u adultnoj dobi, stvara se već intrauterino i u ranom djetinjstvu! Popularno zvano ''zdravo bucmasto dijete'' koje voli papati, predstavlja osnovu za razvoj pretilosti u odrasloj dobi. Masne stanice - mastociti nastaju u 15. tjednu intrauterinog života, a hiperplaziraju (povećavaju broj) i hipertrofiraju (povećavaju volumen čak do 1000x) od 6 mjeseca do 2. godine života. Nakon toga, nastavlja se samo hipertrofija, najjača u pubertetu. Broj do tada nastalih masnih stanica nikada se više ne smanjuje (osim liposukcijom) ,mogu samo hiper/ hipotrofirati (mjenjati volumen).
Veliku važnost treba pridati stjecanju zdravih prehrambenih navika i primjerenoj tjelesnoj aktivnosti posebice u razdobljima povećane sklonosti debljanju (pubertet, trudnoća, dojenje, depresija, menopauza).
Pretilost predstavlja interakciju genetskih, fizioloških, fizičkih, psihičkih i sociološko kulturološki okolnih čimbenika. Pravilan pristup liječenju podrazumijeva biopsihosocijalno medicinski pristup, bihejvorističkom metodom, savjetovanjima, suportom i eventualnim medikamentima ordiniranim od stručne osobe koja će uvažiti sve čimbenike i prema najdominantnijem napraviti plan terapije s predloškom potrebnog unosa pojedinih namirnica i nutrijenata, uz primjerenu tjelesnu aktivnost i potpuni compliance pacijenta. Stoga se ne sramite u svakom pokušaju mršavljenja zatražiti profesionalnu pomoć svog obiteljskog liječnika koji bi vas trebao najbolje poznavati.


Autorica: mr.sc.Aida Jelaska dr.med.

Ordinacija obiteljske medicine

Laginjina 16, Zagreb

Telefon: +385 (0)1 4604 164



mršavljenje | dijeta | debljina | hrana | hranjenje | prehrana | pretilost | Dr. Aida Jelaska | mršavost |

Komentirajte članak
Naslov
Komentar
Prepišite kod CaptchaImage
Sva polja za unos su obvezna.
Komentari
  • Neregistrirani korisnik  •  subota, 10.09.'11 | 13:56

    ---

    Pa ima tu telefon i adresa ordinacije pa nazovi ženu i pitaj što te interesira.

  • Neregistrirani korisnik  •  ponedjeljak, 05.09.'11 | 9:48

    --

    Ima li netko mail od doktorice Aide Jelaske, koja je napisala ovaj clanak? Unaprijed zahvalna.

  • Neregistrirani korisnik  •  subota, 24.04.'10 | 12:46

    U potrazi za srećom

    super

Anketa
Da li volite ljeto?
Moje zdravlje ©2016 Sva prava pridržana