UZROCI I NASTANAK
Aneurizme mogu biti urođene (kongenitalne) ili stečene.
Urođene su česte i ponekad udružene s drugim anomalijama kao što je policistični bubreg.
Stečene aneurizme mogu biti:
Traumatske - Traume narušavaju integritet stijenke arterije, ali ne prekidaju arteriju.
Infektivne - Najčešći je sifilis.
Arteriosklerotske – Do njih dolazi u trbušnom dijelu aorte i ilijačnim arterijama, u većinom kod starijih osoba.
Kod svake aneurizme postoji bolest stijenke arterije. Krv vrši pritisak na oslabljenu stijenku, te dovodi tjekom vremena do njenog pucanja i stvaranje aneurizme. Aneurizma se dalje širi u smjeru gdje je najmanji otpor. Bolest može uzrokovati koštana oštećenja, posebno u slučaju abdominalne aorte, koja može dovesti do erozije prednje površine pršljena.
VRSTE ANEURIZME
Aneurizme se dijele u dvije vrste:
Vrećaste (sakciformne) - Nastaju proširenjem jednog dijela stijenke arterije, te se tako stvara "cul de sac".
Vretenaste (fuziformne) – Zahvaćaju cijelu stjenku arterije, koja biva ravnomjerno proširena.
OČITOVANJE
Kada je aneurizma malih dimenzija simptomi su slabi ili ih uopće nema. Tek kada se dimenzije aneurizme povećaju i počnu stvarati kompresiju na druge organe, pojavljuju se prve smetnje. Kod torakalne aneurizme simptomi su: bolovi u prsima i leđima, bronhitis, otežano disanje i otežano gutanje. Moguća je i pojava difonije.
Kod pacijenta sa aneurizmom trbušne arterije dolazi do oticanja trbuha i ritmičkog pulziranja.
Pacijenti se žale i na opću slabost, bolove u trbuhu i probavne smetnje.
DIJAGNOZA
Dijagnozu usmjeravaju prvenstveno karakteristike otekline. Opipavanjem se procjenjuje stupanj razvoja aneurizme i pulzirajući karakter otoka. Aneurizmatska masa teži širenju kroz meka tkiva. Za postavljanje dijagnoze potrebno je uraditi još jednu pretragu, a to je arteriografija. To je radiološka pretraga kojom se omogućava vizualizaciju tijeka arterije, injektiranjem kontrastnog sredstva u nju.
Za sigurnu dijagnozu aneurizme torakalne aorte, potrebna je radiološka pretraga, angiografija. Pacijentu se injektira kontrastno sredstvo u venu i onda se prati prolazak sredstva kroz kardiocirkulatorni sustav, posebno se na torakalni dio. Uz pomoć angiografije određuje se točna lokalizacija i širenje aneurizme.
TERAPIJA
Terapija je kirurška, osobito jer se bolest širi. Pacijent, do kirurške intervencije, mora izbjegavati fizičke napore, kako ne bi došlo do komplikacija, kao što je ruptura aneurizme. Ruptura aneurizme nije rijetka pojava. Može biti velika i dovesti do smrti pacijenta, ali može biti i manja, te ne mora voditi smrtnom ishodu.
abdominalna aorta |
angiografija |
arterijska aneurizma |
arteriografija |