UZROCI
Bronhije su putevi kojima zrak koji se udahne dolazi do plućnih alveola. Potom krv preuzima kisik i prenosi ga tkivima, a oslobađa se ugljik-dioksida stvorenih u tkivima. Bronhije su često izložene napadima raznih virusa i bakterija, preko nosa i usta. Upala bronha uzrokuje pojavu bronhitisa. Kada dođe do upala proširi na sve ogranke bronha i zahvati plućno tkivo, tada dolazi do bronhopneumonije.
Najčešći uzročnici bronhopneumonije su: streptokoki, stafilokoki, pneumokoki i Fiedlanderov bacil. Često se dešava da se bolest javlja kao posljedica neke virusne ili bakterijske infekcije gornjih dišnih putova. Može se javiti i kod oboljelih od bruceloze ili tifusa, nakon kirurških zahvata i kod intoksikacije. Kod djece se javlja kao posljedica ospica, gripe i difterije.
OČITOVANJE
Kako se bronhopneumonija često javlja kao posljedica drugih bolesti dišnih puteva, pacijenti često počinju osjećati pogoršanje općeg stanja, osjećaj umora, slabosti, jak kašalj s iskašljajem koji ponekad može biti i pomješan s krvlju, te povišenje tjelesne temperature.
Kod nekih pacijenata se javljaju i jake glavobolje i konfuzije.
DIJAGNOZA
Kod tipičnih oblika bolesti dijagnoza je laka. Pojava vrućice, kašlja s iskašljajem i loše opće stanje pacijenta znatno olakšavaju dijagnozu bronhopneumonije. Pacijentu je potrebno uraditi i rengenogram prsnog koša, da bi dijagnoza bila potpuno sigurna i točna.
Kod pacijenata koji boluju od kroničnih bolesti dišnih puteva, srčanih bolesnika, starijih ljudi, te kroničnih alkoholičara je utvrđivanje dijagnoze puno teže, jer im je i klinička slika poremećena, a simptomi su im mnogo slabije izraženi.
Tijek bronhopneumonije je najčešće povoljan ako se dijagnoza uspostavi na vrijeme, te zahvaljujući velikom izboru terapije antibioticima.
TERAPIJA
Osnovna terapija kod bronhopneumonije su antibiotici. Putem antibiograma je potrebno izolirati i identificirati odgovorni bakterijski uzročnik, te utvrditi njegovu osjetljivost na razne antibiotike. Materijal za ovaj pregled mora biti potpuno sterilan, te uzet bronhoskopijom direktno iz bronha. Potrebno je i utvrditi anamnezu bolesnika, simptome bolesti i težinu tih simptoma, da si moglo pristupiti sipravnoj terapiji.
Nakon toga se pristupa liječenju pacijenta odabranim antibioticima, kardiotonicima i analgeticima. Pacijent se treba odmarati, boraviti u prozračnim, ali dovoljno zagrijanim prostorijama, te piti vitamine i hraniti se pravilno.
Kod nekih pacijenata se bolest smiruje već tjekom jednog tjedna, a kod drugih je potreban duži period za poboljšanje. Kod većine pacijenata terapiju antibioticima treba zadržati duži period, kako bi se izbjeglo stvaranje novih žarišta i komplikacija.
pneumokoki |
antibiotici |
rengenogram |
streptokoki |
krv |
ugljik-dioksid |
analgetici |
antibiotik |
bronhopneumonija |
kašalj |
kisik |
stafilokoki |
antibiogram |
kardiotonici |
zrak |