Živite normalno sa astmom

Živite normalno sa astmom

Iz godine u godinu raste broj oboljelih od astme. U svijetu danas ima oko 300 milijuna ljudi sa ovim zdravstvenim problemom, a procjenjuje se da će do 2025. godine biti oko 400 milijuna.

Brojni su čimbenici koji utječu na ovako visok rast oboljelih. Značajnu ulogu igra nasljeđe, alergije, prehrana, zagađenje iz zraka i pretilost. Ima stručnjaka koji zastupaju “teoriju higijene”, odnosno tezu da astmu češće dobivaju djeca koja su rasla “pod staklenim zvonom” nego ona koja su od malih nogu bila izložena različitim čimbenicima i na taj način ojačala imuni sustav. Alergijski rinitis i astma su uglavnom povezane bolesti i u 80% slučajeva dolazi do njihovog preklapanja i oba oboljenja se moraju liječiti usporedo.

Astma je kronična upalna bolest dišnih putova, pri čemu dolazi do sužavanja dišnih cijevi, otežan je prolazak zraka pa se javlja gušenje. Kašalj, gušenje i sviranje u prsima osnovni su znaci bolesti. Može se desiti da upala ne izazove sužavanje dišnih putova, već je samo sluznica iritirana. U takvim slučajevima nema gušenja, već bolest prati samo kašalj.

Bolest može početi u bilo kojem životnom dobu. Najčešće se javlja u djetinjstvu. U tom uzrastu bolest često ostaje neprepoznata pa se može čuti da dijete ima bronhitis ili astmatični bronhitis. Kod onih kod kojih bolest počne u djetinjstvu, uglavnom se umiri pred pubertet. Kod nekih bude mirna do kraja života, dok je kod drugih probudi neki provocirajući čimbenik. To može biti pušenje, zagađenje zraka, razni alergeni, virusne infekcije, stres.
 
Karakteristično za ovu bolest je to da se tegobe javljaju noću ili rano ujutro prije buđenja, kada je smanjena obrambena snaga organizma. Tegobe su vezane i za sezonu, ovisno o tome što su uzročnici. Kod onih kojima napade izazivaju grinje napadi su češći zimi, kada se boravi u zatvorenom prostoru.

Osim spomenutih simptoma, za uspostavljanje dijagnoze potrebno je uraditi i spirometriju, mjerenje funkcije pluća. Rade se i dodatni pregledi, kao što je RTG pluća, ali to se radi kako bi se isključile neke druge bolesti. Također se rade i kožni testovi na alergene da se utvrdi što je uzročnik napada astme.

Astma se kod većine pacijenata očituje u lakšem obliku, a i kada je teža, može se dobro kontrolirati. Ono sa čim se još uvijek teško mire pacijenti je činjenica da se pumpica ili slični aparatići za udisanje lijeka u prahu, preko kojih se uzimaju kortikosteroidi u malim dozama, često moraju koristiti do kraja života. Naravno, ukoliko se i pored svih ovih poduzetih mjera jave jaki napadi gušenja, pacijent uvijek kod sebe mora imati lijekove koji trenutno pomažu da se brzo olakšaju tegobe.

Danas je najveći problem neredovito uzimanje terapije. Pacijenti često, čim im se stanje poboljša, zaborave na pumpicu, što dovodi do novih napada gušenja.
Udisanje je najsigurnija metoda liječenja. Postoje kortikosteroidi u tabletama i injekcijama, ali se oni samo kratkotrajno koriste kada je potrebno prekinuti jača pogoršanja bolesti.

Astma se ne može spriječiti, ali se može smanjiti rizik od napada na više načina. Jedan način je kad se zna što je uzročnik pa se on isključuje iz okruženja. Naravno, to je vrlo teško ako je uzročnik polen, prašina, grinje ili stres.



astma | kašalj | pluća | terapija | kortikosteroidi | gušenje |

Komentirajte članak
Naslov
Komentar
Prepišite kod CaptchaImage
Sva polja za unos su obvezna.
Komentari
Anketa
Da li volite ljeto?
Moje zdravlje ©2016 Sva prava pridržana