Prihrana beba

Prihrana beba

Britanski pedijatri tvrde da se povećava rizik od anemije uslijed manjka željeza u krvi, kao i alergija na hranu, prvenstveno zbog toga što se smanjuje prostor za upoznavanje drugih ukusa.

Znanstvenici upozoravaju, ako su bebe dovoljno stare da prestanu sa dojenjem, a dobivaju samo tekućinu, njihova težina može opasti, pa čak mogu postati i neuhranjeni.
Koliko beba treba jesti ovisi o njihovom tempu rasta, a to se određuje još dok su u maternici. Ako beba dobiva dovoljno hranljivih namirnica u maternici, javlja se urođeni ritam bržeg rasta, i to se nastavlja i nakon rođenja. Ovo je bitno jer kada dijete jednom prihvati određeni tempo rasta, morat će ga nastaviti da bi imao uravnoteženo zdravlje, a njegove potrebe za hranom bogatom vitaminima bit će visoke.

Britanski znanstvenici napominju kako je ovo konfuzno i zapravo ne postoji precizan period kada treba početi sa prihranom beba. Kako kažu, najbolje je pratiti znakove koje vam beba daje, a stručni savjeti trebaju se koristiti samo kao dodatna pomoć roditeljima kako da na pravi način odgovore na poruke svoje djece i reagiraju na vrijeme.
Znak da je beba spremna za prelazak na čvrstu hranu uključuju plakanje, nervozu, često ustajanje noću, kao i potrebu za češćim dojenjem nego što je uobičajeno.

Savjetuje se da prelazak bude postupan, odnosno da beba u početku treba početi jesti čvrstu hranu, ali i nastaviti sa dojenjem. Tako će lakše prihvatiti promjenu, a bebin organizam će lakše tolerirati nove namirnice. Taj period je najčešće između četiri i šest mjeseci, ali ne postoji točan datum kada bi to trebalo uraditi. Najvažnije je da roditelji upamte da su savjeti samo to, a ne pravila kojih se po svaku cijenu treba pridržavati.



hrana | bebe | beba | dojenje | prihrana |

Komentirajte članak
Naslov
Komentar
Prepišite kod CaptchaImage
Sva polja za unos su obvezna.
Komentari
Anketa
Da li volite ljeto?
Moje zdravlje ©2016 Sva prava pridržana