Kako djeca postaju pretila?

Kako djeca postaju pretila?

Djeca obično neće jesti i biraju hranu. Međutim, kada roditelji djeci počnu ugađati, većina zaboravi što i koliko bi djeca trebala jesti i kako se ponašati kada dijete postaje pretilo.

Linijom manjeg otpora, djeci se dozvoljavaju loše navike i u životu i u prehrani, a kada se tome dodaju i nasljedni čimbenici i suvremeni način života, suvišni kilogrami postaju neizbježni.

Ukoliko je većina odraslih u obitelji pretila, velike su šanse da i dijete postane pretilo, ali ne samo zbog nasljednih čimbenika već i zbog toga što su u takvoj obitelji i prehrambene navike takve da se stvaraju uvjeti za pretilost. Obično se u takvim obiteljima "dobro jede", pa su na jelovniku stalno obilni i visokokalorični obroci.

Ako dijete pješači manje od pola sata dnevno ili ne trči tijekom dana bar pola sata, onda i ne troši dovoljno kalorija. Tu su i ostale neželjene aktivnosti kao što je previše sjedenja u automobilu, pored kompjutera, televizora, u školi  ili vrtiću. Obično profesori ne inzistiraju na tjelesnom odgoju, a djeca izbjegavaju sate, još ako se ne bave nikakvim sportom, vrata ka pretilosti su im široko otvorena. Ako su roditelji prezauzeti poslom, onda nema ni izlazaka u šetnje tijekom vikenda, nema ljetovanja na moru niti zimovanja na planini, pa će mišići djeteta oslabjeti, a suvišni kilogrami će se nagomilavati.

Grickalice same po sebi nisu opasne ako se jedu u malim količinama. Međutim, obično se djeci i redom i bez reda daju: krekeri, slani keksi, smoki, čips, ribice i slično. Ako se grickalice jedu u kinu, na utakmici, pored televizora, uz kompjuter, onda djeca pojedu ogromne količine takve hrane. Poznato je da se uz grickalice obično piju gazirani sokovi ili sokovi sa šećerom i puno kalorija, što je još jedan put ka pretilosti.

Neumjerenost u gledanju televizije ili u igranju kompjuterskih igrica zavarava djecu da sjede veliki dio dnevnog vremena, a kada usput i jedu, nemaju osjećaj za količinu, a što je najgore, to je često visokokalorična hrana.

Takozvana brza hrana dobra je za djecu, ali kao samo jedan obrok ili užina tijekom dana. Ukoliko ovakva hrana postane osnovna (peciva, hrenovke, sendviči), onda dijete tijekom dana pojede ogromnu količinu kalorija koje ne uspijeva potrošiti.

Ukoliko djecu ne navikavamo da svakog dana jedu voće i povrće, onda se u organizam ne unosi dovoljno vitamina, biljnih vlakana, biljnih masti i ostalih korisnih sastojaka, tako da nema uvjeta da se pojedena hrana pravilno razgradi i probavi u organizmu.

Juhe i variva su zdrava za djecu, jer na taj način djeca unose u organizam i tekućinu i druge korisne tvari koje pospješuju metabolizam. Ukoliko tekuće hrane nema dovoljno u jelovniku djeteta, velike su šanse da dijete pati od zatvora, a suhom hranom stvara suvišne kilograme.

Ovo su samo neke pogreške koje prave roditelji prilikom prehrane svoje djece, a kada se u mladosti počne sa nagomilavanjem suvišnih kilograma, onda obično tu djecu pretilost prati tijekom cijelog života sa puno psihičkih i zdravstvenih problema koji pretilost prate.



dijete | djeca | suvišni kilogrami | metabolizam | pretilost |

Komentirajte članak
Naslov
Komentar
Prepišite kod CaptchaImage
Sva polja za unos su obvezna.
Komentari
Anketa
Da li volite ljeto?
Moje zdravlje ©2016 Sva prava pridržana