UČENJE STRANOG JEZIKA KOD DJECE

UČENJE STRANOG JEZIKA KOD DJECE

Brojna istraživanja navode kako učenje stranih jezika u ranoj dobi djeluje poticajno na razvoj jezičnih i općenito komunikacijskih vještina djece.

Neka od njih navode kako usvajanje stranih jezika u predškolskom periodu može osigurati i veću akademsku uspješnost u budućnosti. Međutim, koliko se rano zapravo može početi s usvajanjem stranog jezika? Postoje li neke dobne granice?
Ako uzmemo u obzir kako sva djeca svijeta prolaze iste faze usvajanja govora i jezika te kako u predlingvističkoj fazi progovaraju glasovima koji pripadaju svim jezičnim sustavima i kako u relativno kratkom vremenu uspijevaju usvojiti složen jezični sustav materinjeg jezika zahvaljujući „urođenim sposobnostima“, zapravo ne postoji prepreka uvođenju stranog jezika već od najranije dobi.

Ipak, sposobnost usvajanja jezika razlikuje se od osobe do osobe. Kao i stupanj usvojenosti nekih drugih vještina kao što su motorička spretnost, likovnost i sl. „znanje“ stranog jezika ovisi o nizu faktora – osobnosti, dobi, motivaciji, iskustvima, stilu učenja, socijalnim vještinama(Bialystok&Hakuta 1994, McLaughlin 1984, Wong Fillmore 1991a, Tabors 1997).
Kada govorimo o usvajanju drugog jezika u vrtiću ili još ranije, u jaslicama, važno je napomenuti kako način prezentacije stranog jezika igra važnu ulogu.
„Učenje kroz igru je najbolji način učenja jer stvara osjetilnu povezanost koja
otvara vrata novim spoznajama“ (Jensen 1994, Dryden&Vos 1997, Dryden&Rose 1995).
Imajući na umu interese, mogućnosti i način učenja djece jasličke dobi, odgojitelj kao govorni model stilom poučavanja može bitno utjecati na usvajanje stranog jezika. Osobnost, socijalne kompetencije, stil poučavanja i učenja te motivacija učitelja (odgojitelja) utječu na usvajanje stranog jezika kod djece (Lindfors 1991, Wong Fillmore 1991a, Wong Fillmore,1991b).
Vrlo je važno uzeti u obzir i tijek govorno-jezičnog razvoja djeteta, postoji li zaostajanje? Ima li dijete teškoća na morfološkoj i/ili sintaktičkoj razini?
Brojni su primjeri iz prakse kada dvojezičnost djetetu stvara komunikacijski problem i kada je potrebna pomoć stručnjaka kako bi se prisutne teškoće reducirale i u konačnici uklonile.
Primjer Dječjeg vrtića „Botinec“ smještenog u istoimenom naselju zorno pokazuje kako je strane jezike moguće „učiti“ već od najranije dobi. Tijekom dvije godine se u ovom vrtiću provodio eksperimentalni program talijanskog jezika u jasličkoj skupini djece. Djeca u starosti 1-2 g. tijekom provedbe ovog programa usvojila su mnogo pojmova na talijanskom jeziku, nazive pojedinih životinja, izraze kulturnog ophođenja, nazive dijelova tijela i slično. Sadržaji su bili primjereni jasličkoj dobi, u obliku djeci zanimljivih pjesmica praćenih pokretom. Važno je napomenuti kako su čak i ovako mala djeca željno iščekivala svaki susret sa svojim „talijanskim“ tetama kao i nove pjesmice koje su im one redovito prezentirale. Iako treba imati na umu govorno-jezične mogućnosti svakog djeteta i eventualne specifičnosti razvoja, igranje na stranom jeziku zaista može početi već i u jaslicama.


Autorica: Renata Kožul, prof. logoped

Logopedski centar Logos

Ivane Brlić Mažuranić 80E, Zagreb



dijete | jaslice | strani jezik | djeca | jezik |

Komentirajte članak
Naslov
Komentar
Prepišite kod CaptchaImage
Sva polja za unos su obvezna.
Komentari
Anketa
Da li volite ljeto?
Moje zdravlje ©2016 Sva prava pridržana