Povišen krvni tlak, preko poznatih promjena stijenki arterija uzrokuje čitav niz poremećaja vaskularne prirode, kao što su oboljenja arterija, arterijske aneurizme i bubrežna insuficijencija.
Faktori koji najčešće dovode do ateroskleroze i potom infarkta miokarda su: pušenje, pretilost, povišen kolesterol, dijabetes i hipertenzija.
Perikarditis je rijetka bolest koja zahvaća 2-6 % ljudi. Najčešće pogađa odrasle muškarce, a rijetki su slučajevi pojave kod djece ili žena.
Kardiološki pregled je pregled specijaliste koji temeljem anamneze, detaljnog kliničkog pregleda te prema potrebi dodatnih pregleda postavlja točnu dijagnozu bolesti i propisuje terapiju.
Suh i dugotrajan kašalj mogu uzrokovati bolesti pluća, srca, grla, nosa i sinusa. Najčešće se javlja kod upale pluća ili astme, ali rijetko je prva pomisao da je kašalj uzrokovan bolešću srca.
Jedan od metoda dijagnostike je EKG, koji registrira poremećaje rada srca. Postoji više vrsta poremećaja i oni se najbolje očituju kada se snima rad srca tijekom 24 sata metodom holtera.
Prva pomoć kod napadaja angine pectoris sastoji se u mirovanju bolesnika, udisanju svježeg zraka (ne hladnog!!) ili kisika, primjeni tablete nitroglicerina pod jezik.
Neprepoznati ili loše liječeni povišeni krvni tlak može biti uzrok brojnih komplikacija, moždanog udara, popuštanja srca, oštećenja bubrega i poremećaja cirkulacije.
Osobe s nižim vrijednostima krvnog tlaka moraju izbjegavati fizička opterećenja pri visokim temperaturama i u zagušljivim prostorijama. Trebaju uzimati 2-3 litre tekućine na dan i nešto slaniju hranu.
Dijagnoza koronarne bolesti temelji se na pažljivom uzimanju podataka od bolesnika, pregledu i EKG-u. Važno je naglasiti da uredan nalaz EKG-a ne isključuje koronarnu bolest.